HOĆE li više od 800 tisuća građana morati vratiti minuse po tekućem računu? Zašto su banke uvele takozvani "prešutni minus" s lihvarskim dvoznamenkastim kamatama? Jesu li te kamatne stope bile legalne? Hoće li preplaćeni novac vratiti građanima? Prijeti li golemom broju ljudi novo dužničko ropstvo?
Na pitanje što je prešutni minus Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, rekao je sinoć u Otvorenom kako je sve počelo početkom 2018. godine i posljednjom izmjenom zakona o potrošačkom kreditiranju.
"Time je došlo da imamo dvije vrste prekoračenja. Jedno je dopušteno, a drugo prešutno. Na dopušteno su se odnosile sve efektivne kamatne stope, a na prešutno se prekoračenje to nije odnosilo", rekao je.
To je riješeno člankom 20 o potrošačkom kreditiranju, u kojem je rečeno da se odnosi s klijentima iz tog dijela određuju općim uvjetima svake od banaka.
Na konstataciju kako je država ograničila kamatnu stopu, a banke su pronašle rupu u zakonu, Adrović je rekao kako se u zakonu eksplicitno govori da se ograničenje efektivne kamatne stope ne odnosi na prešutna prekoračenja. Na dopuštena prekoračenja kamatna stopa je koja je bila do 30.06., 8.11 posto, a ona sada ide na 7.61.
"Kod prešutnih prekoračenja nije bilo ograničenja efektivne kamatne stope i tamo je tržište rješavalo stvar", rekao je Adrović.
Financijski vještak: HNB je morao reagirati
Davor Banović, financijski vještak, rekao je kako ono što banke rade u Hrvatskoj ne bi mogle raditi u svojim matičnim zemljama.
"Prema mojim informacijama, kamate se kreću od 4 do 8 posto. HNB je morao reagirati i nije mogao dopustiti da banke naplaćuju 17.4 posto kamatu s obzirom na to da imamo zakonom definiranu najvišu kamatu", rekao je.
"U Hrvatskoj primanja većine ljudi nisu takva da mogu podmirivati osnovne životne potrebe. Iako mi koji živimo u Zagrebu imamo osjećaj da postoji nekakvo blagostanje, kada izađete iz Zagreba, vidite stvarnu sliku Hrvatske gdje ljudi stvarno ne mogu financirati djecu te idu u kredite. I što se onda dogodi? Čovjek ne razumije dopušteni minus, prešutni minus. Ne dobije dovoljno informacija. Mislim da je to veliki problem", kazala je Dijana Kladar, odvjetnica iz Udruge Potrošač.
Na pitanje kada je HNB reagirao na ovo, Snježana Levar rekla je kako se 2019. primijetilo kako su banke počele s povećanjem svojih naknada koje su vezane uz tekuće račune.
"Kada su krenule rasti naknade, tu se HNB upustio u istraživanje zašto rastu toliko kamatne stope i da se propitamo kakve su prakse na prešutne kamatne stope", naglasila je.
Stjepan Čuraj: Kamata od 17 posto je lihvarska
Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija, složio se kako je 17-postotna kamata lihvarska, ali, kako kaže, mora se razlikovati kamata i efektivna kamata. Banke su u prvom polugodištu zaradile i 2.6 milijardi kuna ili 51 posto više nego lani.
Adrović je na to odgovorio kako banke imaju kapitala preko 60 milijardi kuna.
Na pitanje što je s onima koji ne mogu vratiti minus i koji nisu kreditno sposobni, Čuraj je rekao kako je takvima ponuđen novi kreditni odnos od 12 mjeseci. Kako kaže treba vidjeti kako zaštititi građane i vlada će promptno reagirati.
Ljudi ne razumiju dopušteni minus
Odvjetnica Kladar naglasila je kako ljudi vrlo često ulaze u minuse jer nemaju za osnovne egzistencijalne potrebe, ali ima i onih koji uđu u prekoračenje zato što moraju imati najnovije marke mobitela.
"Mi raspravljamo je li to lihvarska kamata ili nije, ali to je nebitno. Bitno je jesu li potrošači dobili jasnu informaciju. Oni moraju znati na jasan i njima razumljiv način u što se upuštaju", naglasila je.
"Opće je priznato da financijski sektor i javne usluge pričaju jezikom koji je prosječnom potrošaču nerazumljiv", kaže.