EUROPSKA UNIJA suočava se s ozbiljnim problemom. Dok pokušava dogovoriti novi proračun vrijedan gotovo dva bilijuna eura i pronaći dodatni novac za Ukrajinu, četiri njezina najveća gospodarstva ulaze u razdoblje izbora i političke neizvjesnosti.

Španjolska bira novu vlast već idućeg mjeseca, Francusku čekaju predsjednički izbori u proljeće, Italiju parlamentarni izbori 2027., a njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s padom popularnosti i rastom potpore krajnje desnom AfD-u.

Problem je u tome što Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska zajedno čine oko 60 posto gospodarstva i stanovništva EU-a.

Politička nestabilnost u tim državama mogla bi dodatno otežati donošenje odluka za koje je potreban dogovor svih 27 članica, piše Politico.

Prve posljedice već su se vidjele na prošlotjednom sastanku europskih čelnika u Bruxellesu. Nakon dva dana pregovora nisu postigli dogovor o budućem proračunu, a sastanak su obilježile i oštre nesuglasice o energetskoj politici.

"Sljedeće godine bit će još gore"

Europski čelnici trebali bi postići politički dogovor o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. do kraja ove godine. No dio njih sve otvorenije priznaje da taj rok postaje teško ostvariv.

"Svi su prije razumjeli da do kraja godine moramo postići politički dogovor", rekao je ciparski predsjednik Nikos Christodoulides u razgovoru za Politico na marginama prošlotjednog summita.

Smatra da su španjolski izbori ozbiljno poremetili planove, a upozorava da će sljedeće godine situaciju dodatno zakomplicirati izbori u Francuskoj i Italiji.

"Sljedeće godine bit će još gore", rekao je jedan visoki europski diplomat.

Prema riječima šestero europskih diplomata i dužnosnika s kojima je razgovarao Politico, raspoloženje u Bruxellesu sve je pesimističnije.

Umjesto kompromisa, vlade sve češće pokušavaju zaštititi vlastite političke interese i izbjeći odluke koje bi im mogle naštetiti uoči izbora.

Španjolska prva izlazi na izbore

Prva velika politička promjena mogla bi se dogoditi u Španjolskoj, gdje su parlamentarni izbori zakazani za 29. studenoga.

Premijer Pedro Sánchez, koji je na vlasti od 2018., prema aktualnim anketama suočava se s mogućim porazom. Istraživanja pokazuju znatnu potporu desnom centru i krajnjoj desnici, odnosno Narodnoj stranci i Voxu.

Sánchez će tako biti usred izborne kampanje tijekom europskih sastanaka zakazanih za 13. i 26. studenoga.

Europski diplomati upozoravaju da nova španjolska vlada možda neće biti formirana prije siječnja, što dodatno otežava pregovore o proračunu.

Macron odlazi, u Francuskoj slijede predsjednički izbori

Francusku predsjednički izbori čekaju u travnju i svibnju 2027. godine. Emmanuel Macron ne može se kandidirati za treći uzastopni mandat, pa će Francuska dobiti novog predsjednika.

Prema Politicu, Macron je tijekom zatvorenih razgovora na prošlotjednom summitu priznao da u posljednjim mjesecima mandata neće imati dovoljno snažan politički mandat za sklapanje velikog proračunskog dogovora.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju snažnu potporu francuskoj krajnjoj desnici, koju predvodi Marine Le Pen.

Promjena u Parizu mogla bi imati velike posljedice za Uniju jer je Francuska, uz Njemačku, tradicionalno jedna od država koje imaju najvažniju ulogu u postizanju europskih kompromisa.

Njemačka i Italija također imaju probleme

Njemački kancelar Friedrich Merz nema izbore u neposrednom rasporedu. Sljedeći redoviti savezni izbori trebali bi se održati 2029. godine.

No njegova popularnost pada, a Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rast potpore. To ograničava Merzov prostor za političke ustupke, osobito kada je riječ o povećanju njemačkih uplata u europski proračun.

U Italiji je premijerka Giorgia Meloni dosad održavala razmjerno stabilnu vladu, ali i nju 2027. očekuju parlamentarni izbori.

Dio europskih diplomata ne isključuje mogućnost da se izbori održe prije redovitog roka u listopadu. Za Bruxelles to znači da bi u idućih godinu dana politička situacija mogla biti neizvjesna u sve četiri najveće članice EU-a.

Ukrajini nedostaju deseci milijardi dolara

Upravo u tom trenutku Europska unija suočava se i s novim problemom financiranja Ukrajine. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda koje prenosi Politico, Ukrajina bi sljedeće godine mogla imati proračunski manjak od 30 do 35 milijardi dolara.

To je dodatni problem unatoč europskom zajmu od 90 milijardi eura, dogovorenom krajem prošle godine za financiranje Ukrajine tijekom 2026. i 2027.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošlog je tjedna od europskih čelnika zatražio još 70 milijardi eura financijske i vojne pomoći za 2027.

Rusija u međuvremenu nastavlja napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a Kijev upozorava na ozbiljne posljedice za stanovništvo tijekom nadolazeće zime.

"Rusija nas ubija. Ne žele stati", rekao je Zelenski na summitu. Upozorio je i da bi poraz Ukrajine mogao izazvati novi veliki val izbjeglica prema Europskoj uniji.

Belgija ne želi dirati zamrznuti ruski novac

Jedna od mogućnosti za financiranje Ukrajine jest korištenje približno 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine koja se nalazi u belgijskom financijskom sustavu Euroclear. No Belgija se tome protivi zbog pravnih i financijskih rizika.

Belgijski premijer Bart De Wever na prošlotjednom je summitu ponovno odbio podržati korištenje same zamrznute imovine prije završetka rata.

Europski čelnici zato razmatraju druge mogućnosti, uključujući novo zajedničko zaduživanje ili dodatne uplate država članica.

Međutim, za takva rješenja potrebni su politički kompromisi, koje će zbog nadolazećih izbora biti sve teže postići.

"Napadaju nas s tri strane"

Europski diplomati upozoravaju da se unutarnji politički problemi događaju u trenutku kada se EU suočava sa sve snažnijim pritiscima velikih svjetskih sila.

Američki predsjednik Donald Trump dovodi u pitanje dijelove dosadašnjeg transatlantskog partnerstva, Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i hibridne aktivnosti u Europi, a Kina povećava gospodarski pritisak na europsku industriju.

"Žele našu podjelu. Žele da budemo podijeljeni", rekao je belgijski premijer Bart De Wever. Bivši litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis bio je izravniji.

"Sada smo napadnuti s tri strane: od SAD-a, Rusije i Kine", rekao je.

"Nemamo Merkel ni Mitterranda"

Dio europskih diplomata smatra da Uniji nedostaju snažni nacionalni čelnici koji bi mogli okupljati države članice oko zajedničkih dogovora.

"U Europi sada nemamo očitog vođu. Ursula von der Leyen je moćna, ali nemamo Merkel ili Mitterranda", rekao je jedan europski diplomat, misleći na bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda.

Predsjednik Europskog vijeća António Costa ipak odbacuje tvrdnje da bi izbori trebali zaustaviti europske pregovore.

"Živimo u 27 demokracija. Gotovo svakog mjeseca imamo neke izbore. Kada bismo se ravnali prema izborima, nikada ne bismo mogli odobriti novi proračun", rekao je Costa.

Novi europski proračun trebao bi stupiti na snagu početkom 2028. godine. Ako se politički dogovor ne postigne do kraja ove godine, pregovori će se nastaviti u 2027., kada Francusku i Italiju očekuju izbori, a Španjolska bi mogla imati novu vladu.