Tijekom trodnevne rasprave predstavnici mediteranskih zemalja načelno su podržali prijedlog Europske komisije da se proglašenjem FPZ-a uz multilateralnu suradnju na najučinkovitiji način riješi očuvanje ugroženih ribljih resursa.
No, do podjele je došlo na pitanju redosljeda poteza. Na jednoj su se strani našle zemlje koje su se zalagale da proglašenje zona prethodi usuglašavanju sa susjedima, među kojima su bile Hrvatska i Grčka, dok su druge tražile obrnuti redosljed, među kojima su bile Turska i Slovenija.
Europska komisija i većina sudionika na kraju su se priklonili kompromisnom rješenju i u čl. 10 se zagovara proglašenje FPZ-a, ali se traži "detaljnije razmatranje modaliteta za stvaranje zaštićenih ribolovnih zona uz uzimanje u obzir postojećih presedana i korištenje usklađenog i regionalnog pristupa, prilagođenog potrebama ribarstva i utemeljenog na dijalogu i suradnji".
Članak 10. ostavljen je otvorenim za konzultacije EK i Grčke do konferencije u Veneciji o čemu će biti informirana i Hrvatska.
Hrvatska je u Bruxelles došla sa svojim stajalištima o širenju jurisdikcije na Jadranu iznesenim u "position paper"-u i pri njima ostaje.
Odluka hrvatske Vlade o tom pitanju neće biti laka, a radna skupina kojoj je Šimonović na čelu spremna je za sve opcije, rekao je Šimonović dodajući kako bi o ovom pitanju "bilo dragocjeno imati puni nacionalni konsenzus".
Europska komisija pozvala je Hrvatsku na oprez kod odlučivanja o širenju jurisdikcije kako bi uzela u obzir interese drugih zemalja i sporna pitanja riješila dijalogom te kako eventualne odluke ne bi donosila prije venecijanske konferencije, kazao je Šimonović.
U sklopu reforme svoje Opće ribarske politike i Akcijskog plana za Mediteran, EU je inicirala proces uspostave multilateralnog sustava za upravljanje ribljim resursima i zaštitu okoliša u cijelom Mediteranskom bazenu.
Taj proces, započet na konferenciji na Kreti 1994. godine, odvija se u okviru Opće ribarske komisije za Mediteran (GFCM) koja bi na konferenciji u Veneciji trebala prerasti u regionalnu ribarsku organizaciju odgovornu za procjenu i upravljanje ribljim resursima u cijelome Mediteranu.
Članice GFCM-a su 24 mediteranske zemlje, uključujući Hrvatsku, i EK.
Na marginama sastanka u Bruxellesu održan je sastanak svih jadranskih zemalja na kojem je otvoren dijalog o mjerama za zaštitu bioloških resursa i ekološku zaštitu Jadrana.
Slovenija je u Bruxellesu ublažila ranije nepopustljiva stajališta u kojima se protivila bilo kojem obliku širenja hrvatske jurisdikcije na Jadranu. Njezini su predstavnici kazali da se ne protive FPZ-u, ali uz prethodni dijalog, no MVP Slovenije je priopćio da mjere zaštite Jadrana ne smiju prejudicirati još otvorena granična pitanja.
EK je iznijela stajalište da ta pitanja Slovenija i Hrvatska trebaju riješiti ili bilateralno, ili "obveznom arbitražom".
"Hrvatska je spremna za arbitražu, a u EK bi voljeli da se ta pitanja što brže riješe nekom vrstom obveznog pravnog rješenja" kazao je Šimonović. Slovenija će 1. svibnja 2004. postati punopravna članica EU i bilo bi važno prije tog datuma pokrenuti taj proces, rekao je Šimonović, dodajući kako bi proces brže tekao pred stalnim međunarodnim sudom nego pred arbitražom.
Ocijenio je ohrabrujućima posljednje izjave slovenskog premijera Antona Ropa o prihvatljivosti arbitraže za rješenje spornih pitanja.