Europska letjelica potvrdila postojanje metana, molekule života, na Marsu

Foto: NASA

EUROPSKA letjelica potvrdila je prijašnje nalaze metana na Marsu, javlja BBC.

Tragove metana prvi je izmjerio rover Curiosity dok se kretao površinom Crvenog planeta, a sada je postojanje tog plina potvrdio i Mars Express orbiter, letjelica koja se nalazila u orbiti Marsa.

Metan - molekula života

Kao što smo već pisali na Indexu, nakon što je NASA objavila nalaze rovera Curiosity, neki su mediji požurili javiti da su na Marsu pronađeni tragovi života. No to nije sasvim točno jer znanstvenici tek trebaju otkriti koji su pravi izvori metana – biološki ili geološki.

S obzirom na to da je molekula nestabilna na Marsu, za pretpostaviti je da na Crvenom planetu postoje stalni izvori ovog plina.

“Ne možemo znati je li metan na Marsu produkt kemijske reakcije između stijena koje sadrže željezo i vode ili mikrobioloških aktivnosti ispod površine planeta“, objasnio je astrofizičar Michael Mumma iz centra Goddard. 

“Također, možda se radi o prastarim zalihama metana koje se polako ispuštaju“, dodao je.

Ne može ga se naći u atmosferi

Neki znanstvenici smatrali su kako metan možda nastaje u atmosferi. Naime, na stotine tona prašine iz Sunčevog sustava redovito godišnje upada u atmosferu Crvenog planeta. Ugljik iz prašine mogao bi reagirati sa Sunčevom radijacijom i stvarati metan. No ESA-in (Europska svemirska agencija) ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO), koji je u orbitu Crvenog planeta stigao 2016. godine kako bi analizirao sastav atmosfere Marsa, nije uspio izmjeriti ni najmanje količine tog plina.

Znanstvenici su, naime, očekivali kako će TGO svojim preciznim instrumentima sigurno očitati tragove metana u atmosferi, no to se do sada nije dogodilo. ExoMars Trace Gas Orbiter može izmjeriti i najmanje količine metana, koncentracije toliko niske da se kreću oko razina reda veličine 50 dijelova na bilijun (milijun milijuna).

Izgleda da dolazi s površine

No ESA je prvog travnja ove godine objavila kako je napravila detaljnu analizu svih podataka koje je prikupljala s druge svemirske letjelice, Mars Express, koja je letjela iznad područja kojim se kretao rover, te da je pritom otkrila prvu neovisnu potvrdu nalaza rovera Curiosity. Naime, rover je 15. lipnja 2013. otkrio tragove metana, a uređaj Planetary Fourier Spectrometer (PFS) koji se nalazio na Mars Expressu, očitao je sljedećeg dana tragove istoga plina kada je letio iznad kratera Gale.

Mikroorganizmi ili prirodni procesi

Mikrobi su, kako smo već spomenuli, jedan od mogućih izvora metana. Ako su ga proizveli u davnoj prošlosti, on je mogao ostati zarobljen unutar leda. Prilikom otapanja, drevni metan se mogao osloboditi i pojaviti iznad površine Marsa. No mnogi geološki procesi također bi mogli objasniti pojavu tog plina poput, primjerice, serpentinizacije, odnosno procesa gdje minerali reagiraju s vodom i toplinom te stvaraju pritom metan. 

"Identificirali smo tektonski rasjed koji se može protezati ispod područja koje sadrži plitki led. Moguće je da je led na Marsu zarobio podzemni metan i epizodično ga ispušta duž rasjeda koji se probio kroz led", rekao je geolog Giuseppe Etiope iz Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju u Rimu.

Pročitajte više