EUROPSKI parlament u srijedu je usvojio izvješće o budućnosti odnosa SAD-a i Europske unije, izvjestitelja Tonina Picule, u kojem stoji da je Amerika i dalje glavni europski partner, no i da Europa mora graditi svoju stratešku autonomiju.
Ovo izvješće svojevrsno je 'uputstvo' parlamenta Europskom vijeću i visokom predstavniku EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu za odnos s SAD-om.
"Usvajanjem Izvješća o budućnosti odnosa Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, zastupnici u Europskom parlamentu poslali su Komisiji i državama članicama potpuno jasnu poruku: Europska unija mora preuzeti više odgovornosti i zauzeti novu poziciju u multilateralnom globalnom poretku. To je Europska unija koja donosi autonomne strateške odluke u odnosu prema sigurnosnim i obrambenim izazovima, prema pitanjima zelene tranzicije, prema pitanjima međunarodne trgovine i zaštite vladavine prava. No, i dalje, Europska unija jest pouzdan partner u naporima da se očuva globalna liberalna demokracija, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama", istaknuo je Tonino Picula.
Kako se glasalo?
Za usvajanje izvješća glasalo je 550 zastupnika, protiv je bilo 83, a suzdržanih 55.
Izvješće je usvojeno u vrijeme tenzija između SAD-a i europskih zemalja zbog novog obrambenog saveza AUKUS između Washingtona, Londona i Canberre zbog kojeg je Australija odustala od nabavke podmornica dogovorene s Francuskom, te kaotičnog povlačenja savezničkih snaga iz Afganistana koje se u mnogim europskim prijestolnicama smatra neuspjehom.
Hrvatski zastupnik iz redova socijalista i demokrata (S&D) Tonino Picula, izvjestitelj za taj dokument, za Hinu je rekao da je zaključak izvješća da su Sjedinjene Države strateški najvažniji partner Europske unije, no da „vrijeme određenog romantizma i naivnosti u tim odnosima treba biti napušteno”.
„To nije indikator pogoršanja odnosa, nego jednog realizma”, kazao je Picula koji se prošli tjedan vratio iz radnog posjeta Washingtonu gdje se susreo s tamošnjim predstavnicima ministarstva vanjskih poslova, zastupnicima u Kongresu i predstavnicima Američke trgovinske komore, Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
„Nakon puta u Washington i tamošnjih razgovora zaključio sam da se nalazimo u jednoj nekonzistentnoj fazi odnosa”, rekao je Picula.
„Generalno pitanje, koje postavljam i sebi, jest: 'Točno, Amerika se vratila. Ali kakva?'”, kazao je Picula, referirajući se na izjavu Joea Bidena o povratku SAD-a na međunarodnu scenu nakon što je na predsjedničkim izborima pobijedio multilateralizmu nesklonog Donalda Trumpa.
Strateška autonomija
U opsežnom izvješću o budućnosti odnosa dviju strana Atlantika pozdravlja se američki povratak multilateralizmu temeljenom na vladavini prava i nizu međunarodnih organizacija.
Ono poziva na veću koordinaciju u nizu geopolitičkih pitanja, u zelenoj transformaciji gospodarstva, borbi protiv autoritarnih režima, pandemije covida-19, klimatskih promjena i terorizma te u zagovaranju jednakosti i razvoju novih tehnologija. Istovremeno se naglašava potreba jačanja europske strateške i obrambene autonomije, komplementarne s NATO savezom.
Picula je naglasio kako je pitanje strateške autonomije dobilo na važnosti nakon AUKUS-a i Afganistana te da ono više „nije pitanje akademske rasprave nego funkcionalnosti EU u prvoj polovici 21. stoljeća”.
Hrvatski zastupnik smatra kako bi se integriranija Europa po pitanju vojne i vanjskopolitičke suradnje, u koju mnogi sumnjaju zbog različitih interesa između članica, mogla postići kroz scenarij EU više brzina.
„To znači da bi se oni koji su na neki način spremniji za dublju integraciju i podjelu određenih odgovornosti mogli snažnije integrirati u ovom vremenu u kojem Europa doista mora pronaći odgovore”, rekao je Picula, podsjetivši da EU u nekoliko brzina već postoji, kao u slučaju eurozone ili šengenskog prostora.
Ta integracija bi potencijalno značila i izmjenu temeljnih europskih ugovora, kako bi se, primjerice, u vanjskopolitičkim pitanjima odluke donosile kvalificiranom većinom i time spriječio veto na koji pravo ima svaka članica, a koji onemogućuje donošenje brzih i jedinstvenih odluka. Potencijalno bi se aktivirali i postojeći, no zanemarivani članci Lisabonskog ugovora o suradnji na području obrane, obavještajnih zajednica i sigurnosne politike.
Zastupnica Željana Zovko, koja je pregovarala o izvješću za Europsku pučku stranku (EPP), naglašava kako EU mora pronaći srednji put između strateške autonomije i oslanjanja na SAD.
„Svijet više nije tako jednostavan i to je nešto s čime se moramo naučiti nositi”, no EU i SAD kao nositelji određenih moralnih vrijednosti moraju surađivati iako se ponekad strateški interesi dviju strana razlikuju, kazala je Zovko.
„Trebamo pokazati svim autoritarnim režimima da nismo slabi i izgubljeni, nego smo prilagodljivi i imamo jedan novi model suradnje.”
„Mi bez Amerike i NATO-a ne možemo, ali ne možemo ni biti ovisni o njima”, rekla je Zovko, navodeći primjer nedavne krize na granici između Kosova i Srbije koju je riješio SAD.
Kako bi se izbjegle tenzije između SAD-a i Europe, EPP je predložio amandman izvješća, usvojen u utorak, o formiranju transatlantskog političkog vijeća kojim će predsjedati Borrell i američki državni tajnik Antony Blinken.
„Ono će biti platforma kojom će se otklanjati svi ovi nesporazumi kakve smo vidjeli u proteklom periodu”, rekla je Zovko.
Kritike SAD-a
Iako je veći dio izvješća posvećen točkama koje su zajedničke SAD-u i Europi, u njemu se i Ameriku poziva da ukine smrtnu kaznu i reformira svoj pravosudni sustav te da provede najavljeno zatvaranje zatvora u Guantanamu.
EU izvješćem ohrabruje Washington i da garantira pravedan i otvoren pristup zdravstvenom sustavu i drugim socijalnim mjerama, da regulira posjedovanje oružja i bori se protiv rasnih nejednakosti, a prošao je i amandman kojim se kritizira odluka savezne države Texas da zabrani pobačaj nakon šestog tjedna trudnoće.
„Ako planirate odnose i želite ih poboljšati, ne možete ignorirati stvari koje vas povezuju, kojih je puno više u ovom izvješću, kao ni one koje vidite kao problem”, rekao je Picula Hini, dodavši da su to one iste vrijednosti koje okupljaju države u EU i koje su važne u odnosu prema državama kandidatkinjama.
„Isto tako nije moguće potpisati sporazum s Japanom, Kanadom ili Mercosurom bez da se u pregovore o trgovini dovedu i drugi elementi na koje je EU sve osjetljiviji – pitanje potplaćenog rada, eksploatacije ili dječjeg rada”, dodao je socijaldemokrat.
Kina kao sistemski rival
Kina, trenutno najveća preokupacija američke vanjske politike, u europskom izvješću se naziva „sistemskim rivalom i konkurentom”, ali se naglašava da ona mora biti važan partner u borbi protiv niza globalnih problema. Izražava se zabrinutost zbog činjenice da je Kina u protekla tri desetljeća utrostručila svoje emisije stakleničkih plinova te da danas oni iznose 27 posto ukupnih štetnih emisija u svijetu, zbog čega su zelene politike EU i SAD-a nedostatne bez jasne predanosti Kine tom cilju.
„Što se Europe tiče, mi smo u nekim temeljnim dokumentima prestali gledati na Kinu kao na nekog benevolentnog diva s kojim se može trgovati bez političkih konsideracija te je ona ocijenjena kao partner, ali i sistemski rival”, kazao je Picula.
„Sigurno da dobar dio europskih država ne želi tek tako biti uvučen u sukob koji nisu ni započele, ali isto tako je sigurno da ćemo između demokracije i autokracije uvijek birati demokraciju”, naglasio je hrvatski zastupnik, dodavši kako unutar EU postoje države koje su razvile trgovinske odnose s Kinom te ne žele njihov oštar prekid, što zagovara SAD.
Usvojeno izvješće ističe da EU i SAD moraju imati snažniji angažman u obnavljanju svog strateškog partnerstva vezano za države Istočnog partnerstva i zapadnog Balkana kako bi se u tim regijama izgradile otporne, demokratske države blagostanja koje će se moći oduprijeti autoritarnim snagama.