REPUBLIKANCI bi mogli odnijeti pobjedu nad demokratima na međuizborima za Zastupnički dom, što postaje sve izglednije kako pristižu rezultati, objavio je u utorak CBS News.
Nakon zatvaranja birališta u četrdesetak saveznih američkih država na međuizborima, republikanci imaju 186, a demokrati 161 mjesto u Zastupničkom domu od 435 mjesta. Ti rezultati mijenjaju se iz minute u minutu, ali republikanci su od početka u upornom vodstvu.
Što se Senata tiče, trenutno je potpuno izjednačeno - i demokrati i republikanci imaju po 46 senatora, a još je ostalo osam upražnjenih mjesta.
Zastupnički dom vjerojatno ide republikancima
Do sada je Zastupnički dom bio demokratski. Oni su imali 222 zastupnika naspram 213 republikanskih. No, već i uoči izbora ispitivanja su ukazivala na vjerojatan poraz demokrata u borbi za donji dom. Republikanci su pritom preuzeli tri mjesta koja su ranije držali demokrati, objavio je Edison Research.
Što se tiče izbora za Senat koji su puno tješnji, nekoliko republikanskih senatora vrlo je lako ponovno izabrano.
No inicijalni rezultati zasad ne narušavaju ravnotežu snaga u Senatu koja je 50:50 i trenutno ga kontroliraju demokrati zbog dodatnog glasa potpredsjednice Kamale Harris. Rezultati u ovim trenucima su 40 za demokrate i 40 za republikance.
U utorak se na međuizborima bira 35 senatora i borba je vrlo neizvjesna. Ključna borba odvija se u Georgiji između demokrata Raphaela Warnocka i bivše zvijezde američkog nogometa republikanca Herschela Walkera.
Borba za Senat vodi se i u Pennsylvaniji između demokrata Johna Fettermana i republikanca, poznatog liječnika i TV-zvijezde, Mehmeta Oza.
Kako je borba za kontrolu nad Senatom vrlo neizvjesna, moglo bi proći i nekoliko dana prije nego što bude jasan pobjednik.
Birališta se nastavljaju zatvarati kroz šest vremenskih zona i pedeset država s posljednjom, Aljaskom.
Izbori za Senat potpuno neizvjesni
Prva birališta u SAD-u na međuizborima zatvorena su u utorak u 18.00 sati po lokalnom vremenu u dijelovima Kentuckyja i Indiane, a Amerikanci napeto čekaju prve rezultate izbora koji bi se mogli pokazati odlučujućima za političku budućnost predsjednika Joea Bidena, ali i njegovog prethodnika Donalda Trumpa.
U 19 sati po lokalnom vremenu (1:00 po hrvatskom vremenu) počelo je zatvaranje birališta na Floridi, u Georgiji, Južnoj Karolini, Vermontu, Virginiji, Indiani, Kentuckyju i New Hampshireu.
Nakon što se zatvore i posljednja birališta u rano jutro po srednjoeuropskom vremenu trebat će još dosta pričekati, upozorile su vlasti, da se utvrdi buduća boja Kongresa u Washingtonu.
Zadnje dvije godine i Zastupnički dom i Senat bili su pod kontrolom demokrata, a sada se predviđa da će republikanci preuzeti donji dom, dok će bitka za gornji biti puno neizvjesnija.
U postojećem sazivu Zastupničkog doma demokrati imaju tanku većinu (222 naprama 213) i gotovo je sigurno da će je sada izgubiti.
Na senatskim izborima je, pak, ishod krajnje neizvjestan i demokrati se nadaju da bi ondje mogli opstati kao vladajući. U Senatu je sto zastupnika kojima mandat traje šest godina pa se svake dvije bira otprilike trećina njegova saziva.
Ondje je dosad omjer snaga 50-50, ali kako potpredsjednica države Kamala Harris ima presudan glas, većina je zapravo demokratska.
Sada se bira 35 novih senatora.
Najvažnija pitanja za birače su inflacija i pobačaj
Prve objavljene izlazne ankete pokazuju da su američkim biračima pri glasanju i izboru kandidata najvažnija bila pitanja inflacije i pobačaja.
Na rezultate današnjih američkih međuizbora moglo bi se čekati i danima zbog "ultradecentraliziranog sustava", dopisnog glasanja i vrlo tijesnih utrka u ključnim državama.
Neki strahuju da bi takva odgoda mogla potaknuti dezinformacije i teorije zavjere o integritetu glasanja.
Ove godine oko 25 milijuna glasačkih listića poslano je poštom. Za te glasove potrebno je više vremena da se prebroje nego kada se glasa osobno.
Uz to, neki listići mogu stići nekoliko dana nakon dana izbora. U slučajevima gdje su rezultati tijesni, ti glasovi bi mogli biti odlučujući.
Rezultati koji se u SAD-u objavljuju u izbornoj noći uglavnom su neslužbeni i objavljuju ih mediji za koje rade stručnjaci iz područja statistike i izborne demografije koji zaključuju kada su djelomični rezultati dovoljno jasni da nema rizika da će ih promijeniti glasovi koji još nisu prebrojani.
Rezultati ponekad mogu biti tako tijesni da zahtijevaju ponovno brojanje. Ukupno dvadesetak od pedeset američkih saveznih država ima zakone koji automatski određuju ponovno brojanje ako je margina između dva kandidata suviše mala.