"Postoje rješenja za sve vrste problema, kao što su klimatske promjene, i za sve probleme sa štetočinama i bolestima koje imamo danas, a odgovor bi velikim dijelom mogla biti genetska modifikacija", rekao je na sastanku RHS-a u Londonu održanog ovog tjedna.
Početkom mjeseca Britanija je odobrila komercijalnu sadnju genetski modificiranog kukuruza za prehranu stoke, što je izazvalo upozorenja kritičara o poplavi "frankensteinske" hrane.
"Istina je da znanstvenici mogu predvidjeti kako bi genetska modifikacija mogla pomoći. Pitanje je samo hoće li javnost dopustiti znanstvenicima da provedu ta istraživanja", rekao je Thornton-Wood.
Znanstvenici predviđaju da bi se prosječna temperatura mogla povećati za približno dva stupnja tijekom idućih 50 godina te da bi se blaga podneblja mogla pomaknuti prema sjeveru.
Premda će se činiti, rekao je Thornton-Wood, da je utjecaj takve promjene na površinu minimalan, ona bi zapravo mogla biti katastrofalna za sve vrste biljaka - od voća do cvijeća.
"To je doista bitno jer toliko biljaka zahtijeva određene uvjete: naše voćke trebaju mraz".
Bilo bi poželjno da se promijeni praksa ispuštanja ugljičnog dioksida u velikim količinama, što je i dovelo do klimatskih promjena, ali to je gotovo nezaustavljivo.
Genetska modifikacija mogla bi ublažiti neke od najgorih učinaka, misli Thornton-Wood.
"Ovo je više od rasprave o sigurnosti hrane. Ovo je rasprava koja bi mogla dotaknuti neke prilično neočekivane aspekte naših života".
"Nije više riječ o tome što kupujete u dućanu. Riječ je o okolišu u kojem živite", dodao je Thornton-Wood.