HRVATSKA biobanka, nazvana "10.001 Dalmatinac", na čijem razvoju danas radi više od stotinu hrvatskih znanstvenika pod vodstvom prof. dr. Igora Rudana, proteklih se godina pokazala najuspješnijim znanstvenim pothvatom u novijoj povijesti Hrvatske i regije.
Hrvatska grupa znanstvenika predstavila desetak važnih projekata
Nakon ovoga, u protekle dvije godine uslijedilo je još desetak projekata. Rudanova je grupa znanstvenika prošle godine sudjelovala u jednom od najzapaženijih istraživanja te godine, provedenom u 16 europskih država, tijekom kojega je međunarodni tim znanstvenika pronašao gene koji reguliraju razine masnoća u krvi i povećavaju rizik od srčanog udara. Zanimljivost je toga otkrića, tvrdi Slobodna Dalmacija, da su razine masnoća u krvi precizno genetski regulirane u svake osobe, te da znatno manje ovise o načinu prehrane nego što se prije mislilo. Oba spomenuta rada objavio je vodeći svjetski časopis za genetička istraživanja Nature Genetics.
No, prava eksplozija svjetski vrijednih otkrića na splitskom Medicinskom fakultetu događa se ove godine. Od početka 2010. splitski su znanstvenici sudjelovali u radu međunarodnih timova koji su došli do još devet važnih znanstvenih otkrića. Među njima su i otkriće genetskih regulatora šećera u krvi, masnoća u krvi, kao i 12 ključnih gena odgovornih za razvoj šećerne bolesti. Sve spomenute radove objavili su u ovoj godini Nature ili Nature Genetics, najugledniji svjetski znanstveni časopisi.
Otkriće gena koji bi mogao rasvijetliti problem anoreksije
Time je Hrvatska, zahvaljujući svojoj biobanci "10.001 Dalmatinac" na kojoj se temelje sva spomenuta otkrića, zastupljena vrlo zapaženo u znanstvenoj revoluciji koju je donio završetak projekta humanog genoma.
Sam dr. Rudan posebno ističe dva nedavna otkrića gena koji utječu na opseg struka i tjelesnu težinu. Otkriće je neočekivano, jer ti geni nemaju veze s građom organizma ili metabolizmom, već su povezani s osjećajem nagrade u mozgu i ovisnim ponašanjima. Čini se da je pretilost mnogih ljudi uvjetovana malim razlikama u tome kako im je "podešen" unutarnji osjećaj potrebe za jelom. U nekih se ljudi pojavljuje ovisnost o osjećaju nagrade nakon jela, te ulaze u zatvoreni krug prečestog hranjenja.
Anoreksija bi, pak, mogla biti rezultat obratno podešenog mehanizma u osoba s drugačijom varijantom ovoga gena. Genetsku podlogu anoreksije trenutačno na stipendiji na Sveučilištu Cambridge istražuje mlada splitska znanstvenica dr. Vesna Boraska. Ove spoznaje mogle bi dovesti do novih lijekova koji će možda uspješno "podesiti" te unutarnje mehanizme u mozgu na način da se izbjegne pretjerano ili premalo hranjenje.
I sklonost pušenju povezana je s genima
Još je neočekivanije bilo otkriće da su početak, prestanak i intenzitet pušenja uvjetovane djelomično i genetski. Znanstvenici su otkrili postojanje gena (označenog kao BDNF), koji djeluje unutar mozga i više ili manje potiče na sklonost pušenju, dok se drugi gen, povezan s dopaminskim sustavom u mozgu (označen kao DBH), povezuje s odlukom o prekidu pušenja. Uz njih postoji i odvojeni sustav gena, nazvan CHRNA, koji su zaduženi za razgradnju nikotina.
Rudan pak u izjavi za splitski list kaže kako, unatoč velikim uspjesima, znanstvenicima nije potrebna slava ni senzacionalizam te da su znanstvena otkrića plod dugogodišnjeg mukotrpnog rada stotinjak znanstvenika u Hrvatskoj. "Naši rezultati pokazuju da je danas postalo svejedno gdje se čovjek bavi znanošću ako ima pristup internetu, laboratoriju i suvremenim tehnologijama, redovit kontakt s kvalitetnim kolegama u inozemstvu, te dobru dugoročnu strategiju i velik broj motiviranih mladih suradnika, kojima smo u našem projektu ukazali potpuno povjerenje i veliku odgovornost" naglašava prof. Rudan.