GM hrana - ne opasna, već poželjna

KAKO nas dnevne novine i državna televizija svakodnevno zasipaju informacijama o opasnostima GM hrane, nitko vam zapravo, uz časne izminke par znanstvenika dovoljno zanimljivih medijima, ne zna reći zbog čega je ona zapravo opasna.

Još od afere kravljeg ludila i neukih novinskih članaka o opasnostima te bolesti po zdravlje čovjeka (cijenjenim kolegama je promakla činjenica da u RH nije zabilježen niti jedan jedini slučaj kravljeg ludila), malo koja tema je uplašila domaću javnost poput otkrića GM organizama u prehrambenim namirnicama koje svakodnevno kupujemo.

No, kad o opasnostima GM hrane upitate nekog tko se, za razliku od velike većine novinara, razumije u temu, odgovor nije nimalo zastrašujuć, dapače.

Nakon što je eminentni hrvatski znanstvenik svjetskog glasa dr. Miroslav Radman 7. veljače u razgovoru za Radio 101 iznio svoje znanstveno utemeljene stavove o genetskoj modifikaciji biljaka i ostalim "gorućim" problemima Hrvatske poput kloniranja ljudi, ulozi kondoma u zaštiti od AIDS-a, primio je prijeteće pismo iz stanovitog Obiteljskog centra, da bi mu na kraju u pokušaju polemike i konzervativni Glas koncila posvetio dvije trećine stranice.

O problemu GM hrane oglasio se i predsjednik Udruge genetičkih inženjera i znanstvenik je na Zavodu za molekularnu bilogiju PMF-a u Zagrebu, dr. Srećko Jelenić.

On je u razgovoru za Novi list izjavio kako je "čovjek počeo mijenjati genetičku osnovu biljaka koje koristi za hranu u isto vrijeme kad je počeo uzgajati takve biljke."

"Do sredine prošlog stoljeća razvijena je tehnologija koja je oplemenjivačima omogućila kombiniranje gena biljnih vrsta koje se u prirodi ne križaju, te nekoliko tehnologija koje omogućuju istovremeno mijenjanje velikog broja gena, uključujući tretiranje sjemena različitim zračenjima ili kemikalijama. Gotovo sve biljke koje čovječanstvo uzgaja promijenjene su jednom ili kombinacijom tih tehnologija. Sve te tehnologije danas se smatraju tradicionalnim, a svrha njihove primjene je postizanje različitih korisnih svojstava, kao što su povećani prinos, poboljšana prehrambena svojstva, otpornost na različite bolesti, kukce, gljivice, viruse i drugo." - pojasnio je dr. Jelenić, koji radi u jednom od tri laboratorija u Hrvatskoj koji proizvode biljke promijenjene genetičkim inženjerstvom u svrhu različitih znanstvenih istraživanja.

Na pitanje je li hrana koja sadrži GM sastojke štetne za zdravlje, dr. Jelenić je odgovorio: "Europska unija je u proteklih nekoliko godina provela nekoliko stotina dodatnih istraživanja zdravstvene ispravnosti proizvoda koji potječu od takvih biljaka i niti u jednom slučaju nije otkrivena zdravstvena neispravnost. Sve osobe upućene u istraživanja što se provode radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti biljaka oplemenjenih genetičkim inženjerstvom i proizvoda dobivenih od takvih organizama, zasigurno će odgovoriti da su takvi proizvodi sa zdravstvenog gledišta podjednako sigurni, ako ne i sigurniji, u usporedbi s alternativnim proizvodima."

U svojoj kolumni u Playboyu dr. Miroslav Radman piše kako u prosječnom ručku pojedemo na tisuće milijarde životinjskih i biljnih stanica. Konzumiramo na desetine milijuna milijardi gena raznoraznih vrsta mesa i povrća. Ipak, hrvatsku javnost ne brine ta enormna količina gena koja nam svakodnevno ulazi u organizam, nego jedan gen iz bakterije ili kvasca ugrađen u npr. kromosom rajčice.

Radman se pita zašto umjesto "lova na GM vještice" Hrvatska ne postane među prvim zemljama uzgoja GM bilja pod visokim ekološkim standardima, budući da tako uzgojenom GM bilju neće trebati ni pesticidi ni insekticidi, ni ostale toksične kemikalije. Radman isto pitanje postavlja i u širem kontekstu: Zašto njegovati glupost i zatucanost ako možemo pamet i odgovornost?

Neven Barković

Pročitajte više