stanje je zadovoljavajuće, a demokratski razvoj je učvršćen", stoji u sažetku godišnjeg izviješća Europske komisije za Hrvatsku.
Europska komisija je u srijedu prihvatila drugo godišnje izviješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja, kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora,
Makedonija i Albanija. Ured za odnose s javnošću Europske komisije
objavio je zasad samo sažetak izviješća, a cjelovito izviješće trebalo bi biti dostupno tijekom dana.
U sažetku izviješća se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune
demokracije u pogledu vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o
nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka prognanika.
"Ali unatoč tom pozitivnom razvoju, nije učinjeno dovoljno na
ispunjavanju kratkoročnih prioriteta identificiranih u prošlogodišnjem izviješću", navodi se u sažetku izviješća.
U veljači je u Hrvatskom saboru donesen o Hrvatskoj radio televiziji (HRT). "Ipak, taj zakon ne štiti u potpunosti HRT od
mogućeg izravnog i neizravnog uplitanja političkih i državnih tijela. Vladino stajalište o suradnji s haškim sudom ostaje mlako.
U praksi je postignut samo ograničen napredak u procesu povratka i u faktičnoj integraciji srpske manjine", kaže se u izviješću
Europske komisije. Također se ističe da je potrebno pojačati napore na području pravosuđa i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Gospodarska situacija se nastavlja poboljšavati, ali visoka nezaposlenost u Hrvatskoj ostaje glavni problem.
"Ukupni napredak u strukturalnim reformama u posljednje je vrijeme bio usporen, odražavajući krhku vladinu koaliciju i protivljenje javnosti određenom broju nepopularnih mjera", kaže se u izviješću.
"Napredak je učinjen u racionaliziranju socijalnih transfera i u provedbi drugog stupa mirovinske reforme, otpočinjanju fiskalne decentralizacije, uključujući i uspostavu jedinstvene državne riznice", ističe Europska komisija. S druge strane reforme zaostaju u nekim područjima, poput "privatizacije, obrazovanja i zdravstva". Također još nije provedena reforma radnog zakonodavstva koja bi povećala fleksibilnost radne snage, navodi Europska komisija.