Gorbačov kritizirao pokret protiv Putina

MIHAIL GORBAČOV, posljednji čelnik SSSR-a i dobitnik Nobelove nagrade za mir, jučer je oštro kritizirao "Drugu Rusiju", politički pokret kojemu je cilj obaranje vlade današnjeg predsjednika Vladimira Putina.

Na jučerašnjoj konferenciji je izjavio kako su "Marševi neslaganja", odnosno prosvjedi tijekom kojih je preko vikenda u Moskvi i St. Petersburgu uhićeno nekoliko stotina ljudi, dio plana "kompliciranja situacije u državi i izazivanje nestabilnosti".

"Marševe neslaganja" je organizirala koalicija protu-putinovskih stranaka koje vodi bivši svjetski prvak u šahu Gari Kasparov, koji je prilikom prosvjeda bio kraće vrijeme pritvoren. Na prosvjedima nije sudjelovalo više od par tisuća ljudi, ali su im zapadni mediji dali veliku važnost, pogotovo zbog oštre reakcije snaga sigurnosti.

Način na koji su su ti događaji praćeni u ruskim državnim medijima mnogi Putinovi protivnici, pogotovo u zapadnim zemljama, navode kao prilog tvrdnjama kako ruska vlada postaje sve autoritarnija.

Takve argumente je, između ostalih, prihvatio i američki State Department koji u službenom priopćenju izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve lošije situacije na pitanju ljudskih prava i demokracije u Rusiji.

Gorbačov, koji na Zapadu uživa ogroman ugled zbog uvođenja demokratskih reformi kojima je utrt put nestanku SSSR-a i završetku hladnog rata,  tvrdi da se to izvješću ne smije dati prevelika važnost, s obzirom "kada netko hoće, uvijek može naći razlog za kritiku".

Gorbačov je na istoj pres-konferenciji izrazio potporu Putinu kojeg drži da je "učinio mnogo na modernizaciji zemlje".

Gorbačovljev stav o predsjedniku dijeli većina njegovih sunarodnjaka, koje je očito impresionirao primjetan rast životnog standarda i političke stabilnosti u odnosu na Jeljcinovo doba. Intenziviranje optužbi za Putinovu autoritarrnost se tumači kao posljedica sve lošijih odnosa između Rusije i SAD, izazvanih neslaganjem u sve većem broju vanjskopolitičkih pitanja.

Gorbačov je, inače, u prošlosti bio poznat po neslaganju s Putinom, te je 2004. godine dao ostavku na mjesto predsjednika Socijaldemokratske partije Rusije, nakon što je ostatak vodstva stranke odlučio podržati ruskog predsjednika.

D.A.

Pročitajte više