Grlić Radman: Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u Schengen

Foto: EPA

ŠIRENJE šengenskog prostora, u koji su Hrvatska i Rumunjska spremne ući 2023., u interesu je Europske unije i pomoći će njezinoj sigurnosti i zaštiti od ilegalnih migracija, rekli su u Bukureštu šefovi diplomacija dviju zemalja.  

Ministar Gordan Grlić Radman je razgovorima s rumunjskim kolegom Bogadnom Aurescuom počeo službeni posjet i kasnije u ponedjeljak sudjelovat će u Bukureštu na Münchenskom sastanku lidera, a u utorak i srijedu na sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a.

"Širenje šengenskog prostora pomoći će jačanju vanjskih granica Europske unije od prijetnji unutarnjoj sigurnosti Unije", rekao je Aurescu nakon sastanka. Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za ulazak u šengenski prostor, a također za Rumunjsku i Bugarsku, rekao je Grlić Radman.

30 godina uspostave diplomatskih odnosa

Prema preporuci Europske komisije, sve tri zemlje nadaju se 1. siječnja 2023. postati članice šengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi iako postoje neke rezerve za Bugarsku i Rumunjsku koje, prema ocjeni nekih članica Unije, ne čine dovoljno u suzbijanju ilegalnih migracija.  

"U interesu je EU da šengensko područje ojača uključivanjem i Hrvatske i Rumunjske, koje su spremne za ulazak i dio su rješenja potrebnog Europskoj uniji za upravljanje priljevom migranata", rekao je Aurescu. Dvije zemlje također se nadaju postati članice OECD-a. "Kandidati smo u tom procesu i radimo zajedno" na ostvarenju tog cilja, rekao je Aurescu.

U godini u kojoj dvije zemlje obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, ministar Grlić Radman je u izjavi nakon sastanka istaknuo "odlične bilateralne odnose, bez otvorenih pitanja", sa "zavidnim", "odličnim" stupnjem međusobne zaštite "naših manjina" i naglaskom na potrebi jačanja odnosa u gospodarstvu, turizmu, trgovini. 

Naglasio je da su dvije zemlje "na istoj strani povijesti, na pravoj strani demokracije u pitanju borbe za slobodu Ukrajine od ruske agresije". Stoga je potrebno osnažiti europsku prisutnost u tom dijelu našeg kontinenta kako ne bi došlo do jačanja utjecaja trećih, ne nužno dobronamjernih političkih čimbenika, rekao je.

Nametanje sankcija

"To obvezno mora podrazumijevati prihvaćanje vanjske i sigurnosne europske politike zemalja kandidata za članstvo", rekao je Grlić Radman. Nije izrijekom spomenuo Srbiju koja pregovara o članstvu u Europskoj uniji no dosad nije uvela sankcije Rusiji čime nije slijedila politiku EU-a, već je govorio o zapadnom Balkanu.

Aurescu je naglasio važnost nametanja sankcija Rusiji kao sredstva pritiska za okončanje agresije. Grlić Radman je pozdravio i završetak mehanizma za suradnju i verifikaciju s obzirom na to da je Rumunjska zadovoljila sve kriterije ovog mehanizma, rekao je. 

U vrijeme energetske krize Hrvatska je odlučila ojačati svoje kapacitete isporuke plina s LNG terminala na Krku na 6.1 milijardu m3 "kako bi osigurala energetsku neovisnost susjeda" i drugih zemalja u Europi, rekao je Grlić Radman. Ponovio je da Hrvatska može biti "energetsko čvorište u ovom dijelu Europe".

Osim s domaćinom, hrvatski šef diplomacije sastaje se u sklopu službenog posjeta s predsjednikom vlade Rumunjske Nicolae-Ionelom Ciucăom te potpredsjednicom i vršiteljicom dužnosti predsjednice Senata Parlamenta Rumunjske Alina-Stefaniom Gorghiom.

Pročitajte više

 

Pročitajte više