TOPLJENJE ledenjaka na Himalaji udvostručilo se od početka stoljeća, javlja Guardian.
Dodaju da je više od četvrtine leda izgubljeno u zadnjih 40 godina, pozivajući se na izjave znanstvenika.
Ubrzan gubitak ledene površine znači razarajuće posljedice za budućnost te regije u kojoj oko milijardu ljudi ovisi o pitkoj vodi.
Koristili tajne špijunske snimke vlade SAD-a
Znanstvenici su kombinirali rezultate dobivene analizom tajnih satelitskih snimki SAD-a - s kojih je skinuta oznaka povjerljivosti, a nastale su 1970-ih - s novim satelitskim podacima. Tako su stvorili detaljan popis promjena na planinskom lancu u duljini od 2000 kilometara.
Analiza je pokazala da se oko 8 milijardi tona leda gubi svake godine. Taj led ne zamjenjuje novi snijeg koji padne, a ledenjaci koji se nalaze na manjim nadmorskim visinama smanjuju se i po pet metara godišnje kad je riječ o visini.
Studija znanstvenika pokazala je da samo globalno zatopljenje koje je uzrokovao ljudski faktor može objasniti ovako ubrzano topljenje.
Joshua Maurer sa Sveučilišta u Kolumbiji koji je vodio istraživanje, rekao je da je to najjasniji prikaz topljenja ledenjaka na Himalaji od 1975. godine do danas.
Ledenjaci se tope gotovo dvostruko brže
Profesor Joerg Schaefer, također dio tima sa Sveučilišta u Kolumbiji, rekao je da najviše zabrinjava gotovo dvostruko veća brzina topljenja ledenjaka.
“Čini se užasnim i ni najmanje ne sumnjam da je to što vidimo zapravo utjecaj klimatskih promjena”, dodao je.
Važno istraživanje objavljeno je ove veljače, javlja Guardian, i podsjeća na istraživanje koje je otkrilo da je najmanje trećina leda na Himalaji osuđena na topljenje do kraja stoljeća, čak i ako se poduzmu drastične mjere za smanjenje emisije štetnih plinova.
Ako se nešto ne promijeni, na isto su osuđene dvije trećine ledenjaka.
Ovo će utjecati na živote gotovo milijarde ljudi
U svakom slučaju, oni koji se oslanjaju na velike rijeke koje teku u Pakistan, Indiju i Kinu, ali i druge zemlje, osjetit će najviše posljedica.
“To je klimatska kriza za koju još niste čuli”, kaže Philippus Wester iz Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina za Guardian.
On je vodio studiju objavljenu u veljači, a dodaje i da je ova nova studija uvjerljiva.
“Nesiguran i sve neregularniji tok vode utjecat će na milijardu ljudi koji žive nizvodno od Himalaje u Aziji”, rekao je.
Špijunske snimke satelita iz 70-ih pomogle su da se prate promjene u 650 himalajskih ledenjaka. Kompjuterski su snimljene fotografije pretvorene u 3D mape.
Porast temperature
Znanstvenici su otkrili da su se u prosjeku površine ledenjaka smanjivale za 22 centimetra godišnje od 1975. do 2000. godine. No topljenje se ubrzalo s prosječnim gubitkom od 43 centimetra godišnje od 2000. do 2016. godine.
Dokazi stoga ukazuju na ljudski faktor koji je pridonio klimatskim promjenama i doveo do ubrzanog topljenja ledenjaka. Oni se smanjuju sličnim tempom diljem planinskog lanca, što ukazuje na zajednički uzrok.
Podaci o temperaturama u toj regiji također pokazuju da je u prosjeku od 2000. do 2016. godine došlo do porasta temperature za 1 Celzijev stupanj u odnosu na razdoblje od 1975. do 2000. godine.
“Čak i ledenjaci na najvišim svjetskim planinama reagiraju na porast globalnih temperatura, do čega su dovela fosilna goriva”, rekao je Joseph Shea sa Sveučilišta u Sjevernoj Britanskoj Kolumbiji u Kanadi.
Dodao je da su, što se tiče dobrobiti ljudi koji žive u predjelu Himalaje, ovi rezultati najgori mogući, ali da su rezultati takvi kakvi jesu te se za taj scenarij moramo pripremati.
“Moramo se jako zabrinuti jer se radi o jako puno ljudi. Moramo ohladiti planet. Ne samo da moramo smanjiti emisije štetnih plinova, moramo poništiti njihov utjecaj. To nam je izazov za sljedećih 20 godina”, zaključio je.