Tri donesene mjere - o destimuliranju plasmana banaka većih od 16 posto, o minimalno potrebnim dnevnim deviznim potraživanjima i smanjenju kamatne stope HNB-a na obveznu kunsku pričuvu - u biti su samo jasan signal bankama da svoju kreditnu aktivnost usklade s gospodarskom i financijskom situacijom. Ako se pokaže da to nije bilo dovoljno, HNB će posegnuti i za oštrijim mjerama, najavio je danas guverner hrvatske središnje banke dr. Željko Rohatinski u razgovoru s novinarima.
O vrlo visokom rastu bankovnih kredita govore podaci da su na kraju studenog lani krediti stanovništvu bili 40,3 posto veći a krediti poduzećima 21,4 posto veći nego godinu prije. Doda li se tome da je rast plasmana banaka zasnovan na porastu inozemne pasive a ne na domaćim depozitima, očito je da se sredstva za povećano kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju inozemnim zaduživanjem banaka.
U HNB-u pritom ne očekuju da će banke svoj povećani trošak prebaciti na klijente - povećavanjem kamatnih stopa na kredite, jer ocjenjuju da je konkurencija među bankama već toliko zaoštrena da se banke neće odlučiti na takve poteze.
Osim toga, iz ograničenja su izuzeti plasmani državi, jer se ocjenjuje da je bolje da se država više zadužuje kod kuće nego u inozemstvu, pa i to daje dodatni prostor bankama, a i postojeće dobro stanje likvidnosti banaka govori da ne bi trebalo biti većih problema.
Prema usvojenoj odluci banke koje ostvare rast plasmana veći od 4 posto do kraja ožujka, 8 posto do kraja lipnja, 12 posto do kraja rujna i 16 posto do kraja godine moraju upisati obvezne blagajničke zapise, na rok od tri mjeseca, u iznosu dvostruko većem od iznosa prekoračenja, a na njih će HNB plaćati kamatu od 0,50 posto ili četiri puta manju od redovne. Također ih središnja banka neće otkupljivati prije dospijeća, niti uzimati u zalog za lombardni krediti niti će ih banke smjeti prodavati prije roka dospijeća. Linearnost te mjere usklađena je s uobičajenim sezonskim kretanjima, pa bankama u prvih šest mjeseci daje dovoljno prostora da redovito nastave svojom kreditnom aktivnošću.
U biti je riječ, napominju u HNB-u, o kratkoročnim mjerama koje će se odraziti na ovu i početak iduće godine.
Druga se odluka odnosi posebno na banke čiji se povećanje kreditnog potencijala zasniva na zaduživanju kod svojih matičnih banaka u inozemstvu, a prema njoj su banke dnevno obvezne da 35 posto svojih deviznih obveza imaju pokrivenih deviznim potraživanjima.
Velike banke tu neće imati problema, dok je situacija donekle drugačija kod manjih, brzorastučih banaka čiji se rast upravo zasniva na zaduživanju u inozemstvu, a mnoge od njih imaju pokriće deviznih obveza deviznim potraživanjima od svega 10 do 15 posto. Stoga je i predviđeno razdoblje prilagodbe od godine dana, a u HNB-u ocjenjuju da će neke banke trebati i dokapitalizaciju.