HRVATSKI turizam suočava se s velikim nedostatkom radne snage. Radnici iz unutrašnjosti, pogotovo iz Slavonije, koji su do sada spašavali sezonu, pronašli su bolje poslove u Njemačkoj, Austriji ili Irskoj pa sada dio radnika na Jadran dolazi iz susjednih zemalja, primjerice iz Srbije.
Jesu li napadi iz mržnje uplašili sezonske radnike iz susjednih zemalja?
No nakon napada na srpske vaterpoliste koji se prije nekoliko dana dogodio u Splitu, to dolazi u pitanje, jer bi mnogi od njih, zbog osjećaja nesigurnosti - mogućnosti da zbog “krivog” naglaska ili nekakve oznake na majici dobiju batina - mogli odustati od posla u Hrvatskoj i preusmjeriti se na neke druge destinacije, dalje na Zapad.
Prema procjenama, Hrvatskoj svake sezone nedostaje 15 do 20 tisuća radnika, što naravno koči razvoj turizma. Mnogi, pogotovo manji ugostitelji svaku sezonu čekaju u strepnji hoće li pronaći radnike, dok veće hotelske kuće dižu plaće i grade smještajne kapacitete za svoje osoblje kako bi postali što atraktivniji i tako pridobili i zadržali radnu snagu.
U Srbiji postoji više specijaliziranih agencija koje posreduju u zapošljavanju prema inozemstvu, a na njihovim stranicama može se naći veći broj oglasa za sezonske poslove na Jadranu, što svjedoči da postoji velika potražnja za radnicima iz Srbije.
Direktor agencije za zapošljavanje Srbije: Naši radnici idu uglavnom u Istru koja je multinacionalna, ali se nadamo da neće biti novih incidenata
Petar Dragičević direktor Agencije Agava iz Novog Sada, koja već deset godina posreduje u zapošljavanju, te je na Jadran poslala značajan broj ugostiteljskih radnika, kaže da u Srbiji postoji veliki interes za te vrste poslova, a što se tiče straha od mogućih incidenata, kaže da se nada da ih neće više biti, ali i napominje da je glavnina ponuda preko njegove agencije za poslove u Istri gdje je drugačija atmosfera nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske.
“Srbi se smatraju nostalgičnim ljudima i vrlo su zainteresirani za rad na hrvatskoj obali, pogotovo neke generacije srednjih godina koje još pamte život u staroj Jugoslaviji i ljetovanja na Jadranskom moru. Najčešće su to poslovi u hotelima, restoranima i ostalim ugostiteljskim objektima gdje se traži, prije svega, veliki broj ugostiteljskih radnika (kuhara, konobara, sobarica, itd…)
Hrvati nikada neće shvatiti da im Srbi nisu neprijatelji, a Srbi nikada neće shvatiti da im Hrvati nisu prijatelji, tako da mi nemamo otkazivanje niti manju zainteresiranost radnika za poslove u Hrvatskoj. Možda na to utječe i to što mi dosta ponuda imamo u Istri koja je multinacionalna sredina i nema toliko velikog nacionalizma koliko ga ima u srednjoj Dalmaciji ili u nekim ruralnim dijelovima Hrvatske.
Svakako se nadamo da neće biti novih incidenata i da će Hrvatska država jasno osuditi ovaj čin šovinizma i okarakterizirati ga upravo tako, a ne kao da je to pokušaj razbojništva što se pokušava sada prikazati da bi se sakrio pravi povod napada - a to je patološka mržnja. Hoće li to i biti tako - čisto sumnjam jer političarima s obje strane odgovaraju stalne međunacionalne tenzije da bi se sakrili stvarni problemi u društvu i izbjegli odgovori zašto su oni sve bogatiji, a narod sve siromašniji u svakom smislu, duhovnom, intelektualnom i materijalnom jer je pun nametnute mržnje”, kaže Dragičević.
Osim sezonaca, iz Srbije stiže i preko 120 tisuća turista
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, prošle godine dozvolu za boravak i sezonski rad u Hrvatskoj dobila su 333 državljana Republike Srbije.
Osim radnika, iz Srbije stiže i priličan broj turista, tako je prema podacima Hrvatske turističke zajednice 2017. godine iz Srbije stiglo 123 tisuće turista koji su imali preko pola milijuna noćenja. Rast broja turista bio je za oko 9 posto u odnosu na godinu ranije. Hoće li se takvi pozitivni trendovi nastaviti i dalje, nakon ovakvih incidenata kao u Splitu, ostaje za vidjeti.