KAKO će se agresija na Ukrajinu odraziti na Hrvatsku? Hoće li Rusi pokušati preliti sukob na druga krizna žarišta, poput Bosne i Hercegovine? Jesmo li spremni za prihvat izbjeglica iz Ukrajine? To su bile neke od tema večerašnje HRT-ove emisije Otvoreno.
Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) izrazio je suosjećanje s ukrajinskim narodom i vojnicima koji se bore na prvoj liniji.
"Na običnom vojniku koji se bori u cijeloj Ukrajini noćas je opstanak ukrajinske države. Tako je bilo '91. godine kod nas, tako je, nažalost, i kod njih. Danas će mnogi, dok ova emisija traje, dok mi ovdje razgovaramo, umrijeti, i nedužni civili, i vojnici s jedne i druge strane, i žalosno je da se to događa u 21. stoljeću, 2022. godine", rekao je Mlinarić.
Poručio je da ratove ne presuđuje tehnika, već moral i borbenost vojnika na terenu.
Frano Matušić (HDZ) oštro je osudio, kako je rekao, barbarsku agresiju, napad koji je rezultat nevjerojatnog promišljanja za 21. stoljeće.
"Riječ je o činu agresije koji će potpuno poremetiti arhitekturu sigurnosnog poretka u Europi i svijetu", dodao je.
Matušić je također rekao da je Srbija kandidat za članstvo u EU te da mora svoju vanjsku i sigurnosnu politiku uskladiti s politikom Unije.
Odgovarajući na pitanje može li BiH biti novo žarište, Joško Klisović (SDP) rekao je da su Rusi otvorili veliki front, cijelu Ukrajinu, te da im u ovom trenutku ne trebaju novi frontovi, ali da nije isključeno da njihovi puleni u drugim dijelovima svijeta, kao što je Milorad Dodik u Republici Srpskoj, iskoriste situaciju i počnu raditi nered.
"Rusi ne mogu riješiti nijednu krizu trenutno u svijetu, pa tako ni situaciju, recimo, na zapadnom Balkanu u tom smislu. Ali mogu raditi nered. E sad, hoćemo li mi dozvoliti da rade nered, to je na svima nama", rekao je Klisović.
Beljak: Čudan rat, to nije totalna invazija
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak rekao je da je rat u Ukrajini čudan.
"Gledamo na televiziji ili na mrežama u gradu 100.000 stanovnika koji je okupiran, bez ispaljenog metka, i gdje Ukrajinci, civili, izlaze pred naoružane ruske vojnike koji su u punoj ratnoj spremni, viču na njih, pjevaju ukrajinsku himnu, i ne događa se ništa", rekao je Beljak.
"Sad zamislite situaciju da su po padu Vukovara, nakon što su četnici razrušili cijeli grad, koji se tri mjeseca herojski branio - i duže, ali tri mjeseca u okruženju - da su preživjeli civili dočekali četnike s Lijepom našom. Što bi se dogodilo? To nisu ratovi u kojima se mogu vući paralele", dodao je.
Beljak je rekao i da ukrajinski narod nije jedinstven kao hrvatski 1991. godine. Dodao je da ovaj rat još nije apsolutan.
Beljak: Mislim da je Putin imao istomišljenike u Hrvatskoj, ali su nestali s političke scene
"Očito Putin želi na neki način vratiti Ukrajince prema istoku, na miran način, ajmo reći, na relativno miran način", rekao je. Dodao je da to nije rat kakav je bio u Siriji i BiH, da se ne radi o totalnoj invaziji. Izrazio je nadu da će doći do pregovora o miru i da će rat prestati.
Na pitanje ima li ruski predsjednik Vladimir Putin u Hrvatskoj istomišljenike, odnosno satelite, odgovorio je da čisto sumnja. "Mislim da ih je imao, ali su nestali s političke scene. U ovom trenutku mislim da ne", dodao je Beljak.
Beljak je također ustvrdio da u ovom trenutku stiskati i ucjenjivati Srbiju znači direktno je gurati u ralje Putinu.
Hrebak: Pa s čim će nas Republika Srpska napasti? Mi kupujemo Rafalee, oni nemaju ni avione za zaprašivanje zemljišta
Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak rekao je da dugo nitko nije bio u teškoj političkoj situaciji kao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
"S jedne strane, mora balansirati, a s druge strane, on ne može balansirati", dodao je.
Donekle se složio s Beljakom, rekavši da je ovaj rat pomalo neobičan, a rekao je i da će trajati puno duže nego što svi mislimo. Smatra da je Putin pretjerao i precijenio vlastite snage - mogao bi polomiti zube, dodao je.
Što se tiče situacije u regiji, Hrebak je rekao da nam nitko ne može ništa dok god smo gospodarski jaki, dio EU i NATO-a.
"Pa s čim će nas Republika Srpska napasti? Mi sad kupujemo Rafalee. Pa oni nemaju ni one avione za zaprašivanje poljoprivrednog zemljišta", rekao je.
Rekao je i da je Vučić u takvoj situaciji da će prvi pustiti Dodika niz vodu ako mu to bude potrebno, kao što je Slobodan Milošević svojedobno pustio Radovana Karadžića.
O izbjeglicama, atomskim skloništima i kraju povijesti
Upitan o ponašanju nekih građana, poput čišćenja atomskih skloništa, kupovanja tableta joda te stvaranja zaliha vode i hrane, Klisović je rekao da ne treba paničariti.
Klisović, koji je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, rekao je da u Zagrebu postoji oko 1800 atomskih skloništa te da ih je oko 800 u vlasništvu samih stanara zgrade. Dodao je da po zakonu usvojenom prije nekoliko godina za skloništa odgovaraju stanari zgrade, koji za to uopće nisu kompetentni.
Rekao je i da se Zagreb priprema za eventualni val izbjeglica te da imaju lokacije gdje bi ih primili, pogotovo prvi val, poručivši da građani mogu biti mirni te da to neće puno utjecati na njihove svakodnevne živote.
"Hrvatska, odnosno Grad Zagreb spremni su za prihvat izbjeglica. Građani to neće osjećati", rekao je Klisović.
Govoreći o pitanju izbjeglica, Hrebak je rekao da već sad moramo biti spremni da pokažemo humanitarnu komponentu. Naglasio je važnost smještaja i prehrane ljudi, ali i socijale, zdravstva, uključivanja u tržište rada, integracije, školstva, vrtića...
"Naravno da moramo te ljude tretirati ne kao azilante, ne kao migrante, ne kao izbjeglice, nego kao sugrađane. Ukrajinci su vrlo bliski hrvatskom narodu po kulturi, povijesti, tradiciji... Otvorimo im svoje granice, otvorimo im svoje domove", pozvao je Hrebak.
Beljak ga je upitao zašto nije tako govorio kad su dolazili izbjeglice iz Sirije, na što je Hrebak rekao da su oni odlazili dalje u EU.
"Otkud mi znamo da Ukrajinci neće radije u Njemačku nego u Hrvatsku?" upitao je Beljak.
"Pa moguće, ali što ćemo... Znači, čekat ćemo da se to dogodi nespremni?" odgovorio je Hrebak.
Beljak je rekao i da ne treba brinuti što se tiče atomskih skloništa jer Zagreb neće biti prva, već 101. meta, "a onda je kraj povijesti". Mlinarić je, između ostalog, rekao da bi u Hrvatskoj trebalo vratiti vojni rok, makar od mjesec dana.
Klisović: Europa zbija redove
Klisović je rekao da se sad dogodilo nešto novo, nešto presedanski - EU je prvi put odlučila financirati nabavu oružja jednoj strani u sukobu.
"Ovo je korak prema više Europe, prema više zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike. To je ono što je važno. Europa zbija redove", poručio je. Beljak je rekao da sankcije neće pogoditi Putina ni oligarhe, već rusku sirotinju, kao i malog čovjeka u EU.
"Rat i sankcije neće pogoditi ratne profitere jer u ratu uvijek profitira manjina, i u Domovinskom ratu, i u ovom ratu će profitirati manjina, a velika većina ljudi, nažalost, sirotinje, nastradat će", poručio je Beljak.
Hrebak je naglasio da ruski narod nije kriv za sve što se događa.
"Ne treba svaliti svu krivnju na ruski narod samo zato što jedna osoba želi ući u modernu povijest kao najveći sin ruskog naroda", rekao je.