Hrvatima najznačajniji obitelj, prihodi, zdravlje i ljubav

OBITELJ i prihodi, potom zdravlje, ljubav i osjećajnost te slobodno vrijeme izgleda da su najvažnija područja života za Hrvate, važnija od uspješne poslovne karijere, a višestruko značajnija od primjerice utjecaja na političke odnose.

Pokazali su to rezultati istraživanja koju je zagrebački Gfk Centar za istraživanje tržišta proveo na reprezentativnom uzorku punoljetnih osoba u travnju ove godine, prikupljajući mišljenja o nekim osnovnim obilježjima života i rada u Hrvatskoj.

Na pitanje koja su od područja života vrlo značajna i značajna za njihovo zadovoljstvo i blagostanje anketirani su sa čak 99 posto na prvo mjesto po važnosti stavili obitelj, a zanimljivo je da su toliki visok postotak dobili i prihodi.

Sa 98 posto slijedi zdravlje, a sa 95 posto visoko kotiraju ljubav i osjećajnost te sa 92 posto slobodno vrijeme koje je tako preteklo posao koji je po važnosti na šestom mjestu, za 89 posto ispitanika.

Vjera, odnosno religioznost, kao značajno područje života dobila je 72 posto.

Zanimljivo je da je uspješna poslovna karijera među najvažnijim područjima života za zadovoljstvo i blagostanje za 70 posto anketiranih.

Kako su prihodi na samom vrhu, sa 99 posto, posredno bi se moglo zaključiti kako dio anketiranih baš i ne stavlja u izravnu vezu uspješnost na poslu i stjecanje prihoda. Visoko kotiranje prihoda pak upućuje da je duhovna strana života ipak čvrsto povezana s materijalnom.

Među ponuđenim (značajnim) životnim područjima anketirani su najmanju važnost dali utjecaju na političke odnose, tek 39 posto.

O područjima života kojima građani pridaju pažnju, govore odgovori na pitanja o kojim područjima ispitanici redovito prate vijesti.

Na prvom su mjestu, sa 61 posto socijalne teme, a potom gospodarstvo 54 posto.

Manje od polovice, odnosno 49 posto, redovno pridaje pažnju unutarnjoj politici.

Vijesti o sportu redovito prati 44 posto ispitanika, o kulturi njih 42 posto, a sa 40 posto zastupljena i zaštita okoliša.

Za lokalu pak politiku izgleda i nema prevelikog interesa, redovito je prati 37 posto anketiranih, što je još uvijek više od vanjske politike koju redovno prati tek 32 posto anketiranih.

Pročitajte više