“USTANI, bane, Hrvatska te zove”, orilo se jučer sabornicom nakon što su izglasane izmjene Zakona o privatizaciji Ine iz kojeg su izbačene neke odredbe koje nisu bile u skladu s pravilima Europske unije. Opozicija je žestoko reagirala na te izmjene, tvrdeći da se njima otvara put mađarskom MOL-u prema preuzimanju potpune kontrole u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji.
>> Bulj izazvao incident u saboru, pogledajte snimku
MOL ima blizu 50 posto dionica
Naime, u članku 10. starog Zakona postojale su odredbe koje su Republici Hrvatskoj osiguravale neka posebna prava, poput prava kontrole promjena vlasništva, prava veta na određene odluke uprave Ine te prava prvokupa imovine po procijenjenoj tržišnoj vrijednosti u slučaju likvidacije.
S obzirom na to da takve stvari nisu u sladu s pravnom stečevinom EU-a, Europska komisija je 2017. godine pokrenula postupak protiv Hrvatske zbog povrede prava EU-a. Kako je Hrvatska novim Zakonom izgubila mogućnost kontrole vlasništva, a MOL je blizu 50 posto dionica, otvorila se mogućnost da uskoro postanu većinski vlasnici kompanije. Kao što je vidljivo iz vlasničke strukture, MOL, koji dionice drži na skrbničkom računu Zagrebačke banke, ima 49,08 posto, a Republika Hrvatska 44,84 posto.
Grubišić: Privatizacijom se daje mogućnost poslovanja bez uhljebništva i populizma
Financijski savjetnik Andrej Grubišić ne vidi problem u slučaju potpune Inine privatizacije jer kaže da država i tako određuje okvir u kojem kompanije posluju. Osim toga, smatra da se privatizacijom kompanijama daje veća mogućnost poslovanja na tržišnim osnovama.
“Hrvatska ne mora nužno biti vlasnik Ine jer određeni zakonodavni, pa i porezni, okvir propisuje upravo država. Znači, država ti sutra može kao vlasniku Ine 'napakostiti' ako želi - promjenom zakonske regulative, povećanjem poreza i slično. Na tisuću načina država može kroz zakonodavni okvir utjecati na tvoje poslovanje, a ne mora nužno biti vlasnik. Smatram da ni potpuna privatizacija ne bi bila nikakav problem jer, ponavljam, nitko ne može oduzeti spektar mjera koje sam već spomenuo. Kroz privatizaciju se kompaniji barem dopušta da se ponaša u većoj mjeri tržišno, ekonomski racionalno, bez uhljebništva i populizma”, kaže Grubišić.
Huić: Država ne treba imati udjele u trgovačkim društvima, ali ako misle da treba - zašto su je prodali?
Davor Huić, predsjednik Udruge poreznih obveznika "Lipa", načelno je protiv toga da država ima udjele u trgovačkim društvima i smatra da Ina nije nekakva "strateška" kompanija, ali i postavlja pitanje zašto se uopće išlo u privatizaciju ako se sada diže tolika panika oko vlasništva.
“Ja sam načelno protiv toga da država ima udjele u trgovačkim društvima. To je općepoznato - iz razloga ekonomske neefikasnosti, potencijala za korupciju i mogućnosti zloupotrebe svog položaja za uništavanje konkurencije. Dozvoljavam da postoje posebni slučajevi, kada su u pitanju kompanije koje pod kontrolom imaju značajne resurse poput šuma ili voda, za koje se može napraviti argument da su u javnom vlasništvu, ali mislim da Ina to nije, ona je klasično trgovačko društvo koje se bavi komercijalnom djelatnošću i ne vidim da je to problem. S druge strane, ako netko misli da je Ina strateška kompanija, onda je nisu uopće trebali prodavati, a prodati pa ograničavati vlasništvo nije u redu. Treba pitati što su mislili kada su išli u privatizaciju. Koji je bio plan? No tenzije bi bile manje da je firma u vlasništvu nekakvog fonda, financijskog investitora, nekog neutralnog, a ne susjeda s kojim imaš milijun otvorenih pitanja - jer, realno, mađarska vlada ima utjecaj na poslovanje MOL-a”, kaže Huić.