Pad broja rođene djece demografski je trend koji Hrvatsku ne zaobilazi posljednjih deset godina. Tako je 2022. godine rođeno šest tisuća manje djece nego 2013., a samo je prošle godine, u odnosu na prethodnu, rođeno njih čak tri tisuće manje.
U 2021. godini živorođeno je 36.508 djece, a ta je brojka naglo pala već sljedeće godine i to za preko sedam posto. U 2022. godini živorođeno je 33.883 djece, dakle preko dvije tisuće manje. Do kraja srpnja ove godine rođeno je 18.480 djece.
Mladi sve rjeđe i sve kasnije stupaju u brak, žene sve kasnije rađaju
Profesorica sa Sveučilišta u Zadru Vera Graovac Matassi kao jedan od ključnih razloga za smanjenje broja djece ističe trend smanjenja stanovnika u fertilnoj dobi jer žene sve kasnije rađaju pa im je time i smanjena reproduktivna dob. Sve je to, objašnjava, posljedica modernog doba.
“Ljudi su danas sve više okrenuti sebi, individualizmu, žele si priuštiti putovanja i sve što požele. Zato se djeca i rađaju u kasnijoj dobi pa ih na koncu i bude manje zbog smanjenog reproduktivnog razdoblja majki. U Hrvatskoj danas žene rađaju u prosjeku između 31. i 34. godine.
Ako pogledamo zadnjih desetak godina emigracije, uglavnom je emigriralo stanovništvo između 20 i 40 godina, dakle oni koji su u reproduktivnoj dobi. Nakon ulaska u Europsku uniju, emigrirale su cijele obitelji pa se time i smanjio broj mladih i djece”, objašnjava Graovac Matassi.
Iako se posljednjih deset godina smanjio broj živorođene djece, prosječni broj rođene djece prema ženi ne odstupa previše, objašnjava Graovac Matassi. “Žena u Hrvatskoj u prosjeku ima 1.5 djece i taj se prosjek znatno ne mijenja. Inače, demografska teorija kaže da bi se stanovništvo obnavljalo, svaka žena u reproduktivnoj dobi trebala bi roditi 2.1 dijete.
Dakle, više od dva djeteta po ženi potrebna su kako bi ta obnova tekla prirodno. Uostalom, ista je situacija i u ostalim zemljama Europe gdje samo pokoja država zadovoljava taj prosjek, dok je većina zemalja ispod njega. Primjerice, u Europskoj uniji najviši fertilitet ima Francuska s prosjekom rođene djece od 1.8 po ženi”, kaže profesorica.
Koje će posljedice imati Hrvatska zbog drastičnog pada broja djece?
Posljednji popis stanovništva od prije dvije godine pokazao je sve demografske probleme Hrvatske. Uz drastičan gubitak stanovništva od čak 10 posto, povećanje broja u potpunosti iseljenih mjesta, tu je još i starosna dob Hrvata. Prema podacima zadnjeg Popisa, u Hrvatskoj najviše živi ljudi od 65 i više godina koji čine 22.45 posto ukupnog stanovništva te stanovnika starosti između 50 i 64 godine (21.38 posto ukupnog stanovništva). Djece do 14 godina ima tek 14.27 posto.
Profesorica Graovac Matassi objašnjava da će se ovaj trend nastaviti te da će i naši potomci imati manje djece. “Ovaj pad se već odražava jer, ako danas imamo tako mali broj djece, za dvadesetak godina ta će djeca ući u fertilnu dob i bit će ih jako malo. Neće sigurno jedna žena tada rađati petero djece, već će se vjerojatno zadržati ovaj trend koji imamo danas.
Manje djece u budućnosti znači i slabiji reproduktivni potencijal i manjak radne snage, što već jednim dijelom i osjećamo. Što se tiče obitelji, imat ćemo sve manje ljudi, ako ne dođe do neke velike imigracije, što ne znam koliko je moguće”, kaže.
Ističe da se mlade obitelji danas susreću s visokim cijenama nekretninama i nemogućnosti pronalaska povoljnog stana za najam. Kaže kako su troškovi za uzdržavanje djeteta, kao i svi drugi, znatno porasli pa zbog toga dolazi do kalkulacija zbog čega se partneri odlučuju za manji broj djece.
“Jednostavno rečeno, manjak broja rođene djece utječe na sve aspekte demografskog razvoja. Iz desetljeća u desetljeće imamo sve više stanovništva starijeg od 65 godina. Primjerice, 60-ih godina ih je bilo oko sedam posto, a danas ih je oko 23 posto, što znači da gotovo svaki četvrti stanovnik Hrvatske ima 65 ili više godina”, kaže Graovac Matassi.
Ove godine opet pad upisanih prvašića u škole
Nova školska godina počela je u ponedjeljak. Učenike se tek upisuje u matične knjige pa još nije poznata njihova točna brojka, ali će, prema procjenama Ministarstva, ona biti manja nego prijašnjih godina. “Prema procjenama, prve će razrede osnovnih škola pohađati oko 35.000 učenika. Točne podatke imat ćemo tek kada škole upišu učenike u bazu e-matica, tj. do 30. rujna. Od 1. rujna se učenici prvih razreda upisuju u bazu e-matica, tada se u bazi otvara nova školska godina”, kazali su iz Ministarstva Indexu.
Gledajući statistiku na stranici ministarstva Školski e-rudnik, u usporedbi 2015. i 2022. godine, u hrvatske je škole upisano čak šest tisuća djece manje, a ta će se brojka, prema procjeni Ministarstva, nastaviti i ove školske godine.
Sociologinja: Mladima u Hrvatskoj je gotovo nemoguće osigurati nekretninu
Ekonomska sociologija Zdenka Damjanić kaže da je toliko značajan broj smanjenja novorođene djece pojava na koju demografi uporno ukazuju. Kaže da su razlozi višeslojni, no ipak ističe nekoliko aspekata, od kojih su, prema njezinim tvrdnjama, ključni loši ekonomski uvjeti, teško rješavanje problema kupovine nekretnina, ali i država koja ne gradi stanove za mlade obitelji s povoljnim stanarinama.
“Mladi u Hrvatskoj se u principu kasnije žene ili se ne žene zato što nemaju ekonomske uvjete za zasnivanje obitelji. To se odnosi na činjenicu da su u Hrvatskoj prihodi manji nego u europskim zemljama. Drugi razlog je neriješena stambena situacija.
Hrvatska nema stambene zajednice za mlade, ne potiče stanogradnju za najam koji bi bio priuštiv mladim ljudima i to se sada jasno vidi. U ovoj inflaciji najveća stavka je porast cijene stambenog kvadrata i porast cijene najma.
S tim što je hrvatska vlada to dodatno potaknula POS stanovima za čiju gradnju jedan dio ide iz državnog proračuna pa je omogućeno firmama da grade veći broj stambenih jedinica s osiguranim visokim cijenama po kvadratu stana. Istovremeno, te stanove mogu kupiti samo kreditno sposobni ljudi, od kojih većina mladih ne spada u tu kategoriju”, kaže Damjanić.
“Mladi u Hrvatskoj danas spajaju kraj s krajem. Država ne mari za to. Pojedine regije nemaju ni pedijatra”
Kao vrlo važan aspekt Damjanić navodi i migracije mladih parova koji s djecom sele u inozemstvo jer u Hrvatskoj “ne mogu sastaviti kraj s krajem zato što ratu kredita pokriva samo jedna plaća koja je, Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU, znatno manja”.
“Plaće su u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje Europske unije, premale i ne mogu osigurati osnovne životne potrebe mladim ljudima. Te potrebe uključuju stan, hranu i odgoj djece. U samoupravnom socijalizmu prije 90-ih godina tvrtke su izdvajale za stanogradnju, plaće nisu bile velike u usporedbi s onima u inozemstvu, ali je bilo puno drugih aspekata koji su olakšavali i omogućavali ljudima pristojan život”, kaže nam.
Kao još jedan aspekt navodi potpunu nebrigu države za razvoj hrvatskog društva i njegovu kvalitetu za sve stanovnike kako one u ruralnim dijelovima, tako i one u gradu. Ističe da dijete košta i da je mladima u Hrvatskoj otežano podizanje obitelji.
“Ako ukidate autobusne linije pa djeca ne mogu u školu, ukidate tvornice i sve prepuštate poduzetnicima, logično je da ćemo imati velik gubitak stanovništva, kako u vidu iseljavanja, tako i u pogledu smanjenog broja zasnovanih obitelji i rođene djece.
U zemlji u kojoj pojedine regije nemaju pedijatra, teško je očekivati povećan broj novorođene djece. Koliko su djeca bitna Hrvatskoj govori i podatak da u Istri, a i u drugim dijelovima Hrvatske je gotovo onemogućen prijevoz djece u područne škole, što je osnovni preduvjet prava na javno školstvo”, zaključuje.