Foto: Valamar, Index
ODLUKA Valamara o zaustavljanju ulaganja ili odgodi provođenja ulaganja samo je kulminacija stanja sustava u kojemu hrvatski gospodarstvenici posluju. Naime, godinama upozoravamo na česte, ad hoc, nenajavljene promjene, kako zakonodavnog tako i fiskalnog uređenja u spletu sektora od poreznog, građevinskog do radnog prava. Kada razmatraju ulaganja u Hrvatsku, većina stranih analitičara i financijskih institucija kao najrizičniji faktor navodi upravo volatilnost i česte stihijske promjene našeg pravnog okvira.
Iako je, mora se priznati, prošlogodišnja porezna reforma gospodarstvu donijela niz benefita, a smanjenjem stopa poreza na dobit podigla stope rentabilnosti i prinosa na ulaganja u Hrvatskoj. Strukturni problemi koji u Hrvatskoj posebno muče sektor ulaganja vuku se desetak i više godina.
Niz današnjih problema ima korijen u cikličnim mandatnim promjena okvira, zbog čega sada ulagači debelo pušu na hladno i drakonskim mjerama idu smjerom smanjenja rizika i tako zapravo i upućuju svoj apel upozorenja.
Sektor ulaganja ima puno veći problem od poreza na nekretnine
Niz kolega iz gospodarstva u sektoru ulaganja i ja osobno puno veći problem od poreza na nekretnine imamo s naglim i nenajavljenim poskupljenjem jednog od najvažnijih energenata. Upravo ovih dana nalazim se u Beču na sastancima s našim ulagačima, gdje moram braniti poslovne planove za sljedeću godinu i prognozu za sljedećih pet godina, s problemom uspostave povjerenja u predvidljivost kada nam u slobodnim novčanim tokovima trošak raste za 16%, i to za energent koji nam čini skoro 30% slobodnog novčanog tijeka i operativnog troška. Slična je situacija i u turizmu.
Smanjenje novčanih tokova smanjuje dobit i prinose u ulaganjima i tako iznimno negativno djeluje na atraktivnost Hrvatske kao destinacije za ulaganja te ugrožava potencijal novih ulaganja, nastavak gospodarskog rasta i oporavak zemlje.
Porez na nekretnine komunicirano je davanje koje se bazira na zakonu o lokalnim porezima te, iako još postoji niz otvorenih pitanja, ima jasan okvir u kojemu se moglo planirati i predviđati, pa možda i doći do zaključka da određeno ulaganje više nije isplativo.
Porez na nekretnine kao takav nije uveden preko noći, kao što je to bilo s naknadom za obnovljive izvore koja je povećana doslovno s danas na sutra. Kao gospodarstvenik, iz iskustva mogu reći da je posebno teško objasniti stranim partnerima da su naši poslovni planovi okvirni i u određenom rasponu, da je situacija s porezom na nekretnine takva da možemo kalkulirati s rasponom od današnje komunalne naknade do mogućeg poreza na nekretnine. Gospodarstvo, posebno financijski sektor, treba stabilne i održive brojke, koje mi kao gospodarstvenici ne možemo pružiti.
Povjerenje u stabilnost normativnog okvira opet je narušeno
Ispred dijela developera mogu pohvaliti ministra Marića i ministarstvo jer su u pripremi zakona o porezu na nekretnine predvidjeli mogućnost prijenosa porezne obveze na korisnika, točnije u našim slučajevima na zakupoprimce, kakvo je danas uređenje s komunalnom naknadom, što prijašnji ministri Linić i Lalovac nisu htjeli ugraditi u svoje propise o porezu na nekretnine.
Upravo je naknada za obnovljive izvore slikovit primjer stihijskog, normativnog, pa i fiskalnog okvira, jer je zapravo specifičan neporezni namet - povećan preko noći na iznos dvostruko viši od onoga koji se ranije u kuloarima neslužbeno najavljivao. Samo povjerenje u stabilnost normativnog okvira i u ovom slučaju je narušeno, budući da se sjećamo kako su se kvote malo smanjivale pa malo podizale i sustav je doslovno bio vođen bez plana i bez kormilara s jasnom kartom. Sve je to na kraju došlo na naplatu domaćem gospodarstvu.
Napokon dobivamo Zakon o strateškom planiranju
U svjetlu svega, tračak nade je da napokon dobivamo Zakon o strateškom planiranju koji će definirati što su strategije, što znači dugoročna ili srednjoročna strategija i pod kojim uvjetima se ista može mijenjati.
Cilj je naravno da strategije prestanu biti mandatni dokumenti koji se mijenjaju te tako utječu na cjelokupni okvir u kojem poslujemo. Također, važno je da strategije postanu i osnova za apliciranje na fondove EU, gdje smo ponovno čestim promjenama smjera sami sebi smanjili potencijal.
Što se tiče segmenta povećanja cijene struje, nadam se da će vlada s nama poslodavcima i gospodarstvenicima početi aktivno raditi na nizu kompenzacijskih mjera koje će nam olakšati stanje u koje ulazimo povećanjem ulaznih troškova.
Denis Čupić, predsjednik udruge Developera pri HUP-u
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala