HRVATSKA se na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti našla u društvu Venezuele, Mongolije i Argentine. Naime, Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate “Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2019.”. Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću zauzela 60. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je rast za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, priopćili su iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 332 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke indikatore, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2019. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2018. i 2019. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.
Na rezultate ovogodišnjeg Izvješća uvelike je utjecala politička i ekonomska nesigurnost u Europi koju je izazvao Brexit. Stoga europske zemlje ove godine nisu postigle značajnije pomake na ljestvici konkurentnosti. Izuzetak je Irska koja je poboljšala svoju poziciju za pet mjesta zbog dobrih gospodarskih rezultata, koje su potaknuli poticaji za ulaganja na globalnoj razini, javni sektor te područja kao što su brendiranje i privlačenje talenata.
Singapur na prvom mjestu, Hrvatska pri dnu
Ove godine Singapur je zauzeo prvu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede SAD, Švicarska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nizozemska, Irska, Danska, Švedska i Katar.
Posljednjih pet ekonomija na ljestvici konkurentnosti su Venezuela (63.), Mongolija (62.), Argentina (61.), Hrvatska (60.) i Brazil (59.). Ukrajina (54.), koja je prošle godine bila na 59. mjestu, poboljšala je svoju poziciju za 5 mjesta zbog pozitivnih pomaka u svim indeksima poslovne učinkovitosti te indeksa poreznih politika i javnih financija.
“U godini visoke neizvjesnosti na globalnim tržištima, zbog brzih promjena u međunarodnom političkom okruženju, kao i trgovinskih odnosa, kvaliteta institucija važan je element za povećanje prosperiteta. Snažan institucionalni okvir osigurava stabilnost poslovanja za ulaganje i inovacije, osiguravajući višu kvalitetu života za građane”, rekao je Arturo Bris, profesor IMD-a i direktor IMD Centra za konkurentnost.
U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti. Slovačka i Hrvatska neznatno su poboljšale svoju poziciju, za dva odnosno jedno mjesto. Slovenija, Mađarska, Bugarska i Rumunjska zadržale su pozicije od prošle godine dok su Češka i Poljska pale za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Hrvatska je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto uslijed pada Argentine za 5 mjesta na ljestvici.
Hrvatska ima problema u 13 indeksa konkurentnosti
Detaljniji uvid na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre rangove Hrvatske u području međunarodne trgovine, cijena te zdravlja i okoliša. Razmjerno dobra je konkurentnost u području stranih ulaganja, pri čemu je Hrvatska bolja od Bugarske i Slovenije.
Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 13 indeksa konkurentnosti, pri čemu u tri područja koja se često navode kao prioritetna za reforme (zaposlenost, porezna politika i institucionalni okvir) Hrvatska nije na samom začelju. Od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike vrijedi izdvojiti vrlo lošu konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i tehnološke infrastrukture. Na samom začelju zemalja uvrštenih u istraživanje IMD-a Hrvatska se nalazi prema konkurentnosti u području tržišta rada, poslovnog upravljanja i stavova i vrijednosti relevantnih za konkurentnost.
Ovogodišnje pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske na razini 20 indeksa su:
- Gospodarski rezultati - poboljšanje indeksa domaćeg gospodarstva (+3), stranih ulaganja (+12) te zaposlenosti (+3),
- Efikasnosti javnog sektora – poboljšanje indeksa poreznih politika (+2) i institucionalnog okvira (+1),
- Infrastruktura – poboljšanje indeksa znanstvene infrastrukture (+2).
Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području indeksa cijena (-25), društvenog okvira (-3), produktivnosti i efikasnosti (-3) te obrazovanja (-2).
Najveće slabosti Hrvatske
Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:
- pravni i regulatorni okvir, birokracija, državno vlasništvo u kompanijama, zaštita prava vlasništva, prilagodljivost vladinih politika, prakse revizije i računovodstva financiranje mirovina, imigracijski zakoni;
- niska zaposlenost mladih, negativan trend rasta stanovništva, privlačenje talenata, obrazovanje zaposlenika, transfer znanja, slaba prilagodljivost na promjene;
- poslovno upravljanje, vjerodostojnost menadžera, digitalna transformacija u kompanijama, upotreba digitalnih alata i tehnologije, održivi razvoj, javno privatno partnerstvo.
Kao izazovi za Hrvatsku u 2019. godini navedeni su:
- reformirati javnu administraciju i lokalnu samoupravu,
- razviti i reformirati obrazovni sustav,
- povećati efikasnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice (bolji transfer sredstava za istraživanje i razvoj),
- smanjiti udio javnog sektora u cjelokupnom gospodarstvu,
- reformirati pravosuđe.
U anketi, po mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav te poslovno prijateljsko okruženje.