HRVATSKI je Sabor danas napokon ratificirao najvažniji međunarodni ekološki dokument, Sporazum iz Kyota, kojim se Hrvatska postala 170. zemlja u svijetu koju Kyoto obvezuje na odgovornost u emisiji stakleničkih plinova u atmosferu.
Svi saborski klubovi podržali su danas prijedlog potvrđivanja Kyotskog protokola, uz okvirnu konvenciju UN-a o promjeni klime, ali i pozvali na veća ulaganja u obnovljive izvore energije i podizanje svijesti u javnosti o potrebi zaštite okoliša.
Prema tom sporazumu, Hrvatska će do 2012. morati smanjiti emisiju za atmosferu štetnih plinova za pet posto u odnosu na baznu 1990. godinu.
Državni tajnik Nikola Ružinski rekao je danas na uvodu u saborsku raspravu o konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Kyotskog protokola, da se Hrvatska uspjela izboriti za emisiju 34,62 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, za razliku od 31,12 milijuna kolika je bila 1990. godine, što je trebala biti startna količina propisana Sporazumom.
Ružinski je rekao da je bilo nužno da Hrvatska dogovori povoljniju godinu od 1990. jer je zbog rata hrvatska industrija zamrla. Ako se ispoštuje zahtjev sporazuma iz Kyota, proizvodnja energije u Hrvatskoj će pasti na količine iz 1974., rekao je državni tajnik Ministarstva okoliša.
"1990. godina, prema proračunu emisije stakleničkih plinova predstavlja godinu kada je Hrvatska kao samostalna država mogla računati samo na izvore emisija, dakle energetska postrojenja koja se nalaze na današenjem teritoriju RH", rekao je Ružinski, te objasnio da se Hrvatska morala izboriti za ravnopravni položaj u odnosu na ostale zemlje potpisnice.
Hrvatska se, podsjetimo, obvezala da će smanjiti emisiju stakleničkih plinova do 2012. za pet posto. Ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić nedavno je, na sjednici Vlade, izvijestila da će se najviše truda morati uložiti u energetici, koja u ukupnu ispuštanju stakleničkih plinova sudjeluje s više od 74 posto, a to se treba postići izgradnjom obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, te proizvodnjom biodizela.
"EU u svijetu ima čelnu ulogu u aktivnostima za zaštitu klime i smanjenju negativnog utjecaja čovjeka na klimatske promjene, i to na način da se obvezala do 2030. emisije stakleničkih plinova smanjiti za 20, a prihvate li te standarde i ostale zemlje svijeta, i za 30 posto. Hrvatska do 2012. zasigurno ući u EU i u njezin projekt smanjenja emisija stakleničkih plinova", rekao je Ružinski. Rasprava po klubovima zastupnika još uvijek traje.
A.B.