BANKE sperme u Hrvatskoj su "presušile" prije dvije godine, tako da su Hrvati i Hrvatice, u situaciji kada Hrvat nije plodan, prisiljeni platiti put za inozemstvo kao i čašicu tekućine obogaćene spolnim stanicama, piše Novi list.
I tako, umjesto da naši studenti, koji su sve do prije godine činili većinsku populaciju anonimnih očeva iz epruvete, u bolnici u Petrovoj dobivaju u ruke Smokvin list i 400 kuna, Hrvatica, šesta u svijetu koja je začela umjetnom oplodnjom, nije više u mogućnosti začeti čistokrvnog Hrvata, nego polu Čeha ili polu Austrijanca, nakon što im u ruke da puno veću svotu novca.
Problem je u novom Zakonu o medicinski potpomognutoj oplodnji, koji iako je prije dvije godine prošao čitanje u Vladi i dospio u Sabor, neargumentirano je vraćen na doradu.
Stvarni razlog zbog čega ovom zakonu treba dorada je Crkva, koja podržava jedino oplodnju prirodnim putem, tako da roditelji koji nisu u mogućnosti sami zanijeti djecu se niti ne moraju truditi oko svoga potomstva. Teško je za povjerovati da će Kaptol ikada biti suglasan sa zakonom koji se ne slaže s katoličkim naukom, a na političarima je da odluče je li to zapreka preko koje se ne može prijeći.
Danas kad bi i bilo sperme u Petrovoj, piše list, žene bez partnera ne bi mogle zanijeti, pošto jedini postojeći propis, po kojemu se ravnala in vitro oplodnja u Hrvatskoj, donesen prije 30 godina kaže da Hrvatica smije primiti spermu od drugog muškarca jedino ako dobije "muževljev pristanak".
Žene bez partnera zbog toga nisu mogle nikako začeti iz epruvete, mada su bile heteroseksualne. Ministar Neven Ljubičić koji smatra da je talijanski zakon najbolje riješio umjetnu oplodnju, gotovo ju stavivši izvan zakona, smatra da svako dijete ima pravo na oba roditelja, iz čega proizlazi da žena koja nema partnera, nema niti pravo imati dijete.
Pored ovako patrijarhalnog propisa, nije realno očekivati da će lezbijke u Hrvatskoj biti u bliskoj budućnosti moći imati djecu umjetnom oplodnjom, s obzirom da je reproduktivni materijal iz čašice previše svet i za jajnu stanicu jedne heteroseksualne žene.
U Hrvatskoj je prva beba iz epruvete rođena 1983., a oko njezinog 22 rođendana, pravosuđe u njenoj državi i njena većinska vjerska zajednica odlučili su da se možda radilo o pogrešci koju bi trebalo doraditi u Zakonu.
A.B.