Na sastanku na kojem su uz potpredsjednicu Kosor bili šef misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby i šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenburger, hrvatska je Vlada u potpunosti prihvatila europsko izvješće u kojem se između ostaloga kaže da "nakon 11 izmjena u Zakonu o HRT-u od početka devedesetih, Hrvatska radio-televizija treba stabilnost kako bi funkcionirala u sve jačoj konkurenciji".
Očekuje se da u travnju počne s emitiranjem HRTL, treća nacionalna televizija u Hrvatskoj.
"Radi očuvanja stabilnosti i pravne sigurnosti, sadašnje Vijeće HRT-a mora nastaviti birati glavnoga ravnatelja", kaže se u izvješću i objašnjava da "treba dati vremena (autorima) nacrta zakona da pripreme amandmane na Zakon o HRT-u, (...) a ne treba upotrijebiti hitan postupak mijenjanja toga zakona".
"Ono što nedostaje jest politički okvir, a od Vlade smo primili uvjeravanja da ćemo zajednički nastaviti raditi, a to smo i htjeli postići", rekao je Wunenburger.
Stručnjaci Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Vijeća Europe i Europske komisije sastavili su na zahtjev hrvatske Vlade izvješće o potrebnim korekcijama zakona o Hrvatskoj radio-televiziji, o elektronskim medijima, o zakonu o medijima te o nekim relevantnim aspektima kaznenoga zakona kako bi se ti zakoni uskladili s europskim standardima.
Prema izvješću, Zakon o elektronskim medijima nije kompatibilan s europskim standardima zbog postupka imenovanja članova Vijeća za elektronske medije te zbog toga što ne uključuje neke odredbe Europske konvencije o prekograničnoj televiziji, koje je Hrvatska potpisnica.
"Sadašnji zakon ne daje medijima siguran pravni okvir za rad" (...) pa su "izmjene toga zakona prioritet", kaže se u izvješću.
U Zakonu o medijima, kaže se u izvješću, "treba voditi računa o članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (...) kako bi se moglo ocijeniti mogu li se članci toga zakona smatrati kompatibilnima s europskim standardima".
U studenome 2003. Ustavni sud je zbog proceduralne pogreške poništio izmjene u Kaznenom zakoniku koje je u srpnju iste godine usvojio Sabor.
Europski su stručnjaci u izvješću preporučili da Kazneni zakonik izostavi odredbe o kriminaliziranju klevete.
"Dekriminalizacija klevete u Kaznenom zakoniku u Vladinoj je proceduri, sva su ministarstva dala mišljenje o tome i prijedlog uskoro ide pred Vladu", najavila je Jadranka Kosor.