Gledano po temeljnim područjima znanosti, najviše je izdataka pripalo prirodnim znanostima - 41 posto, zatim tehničkim - 22 posto te društvenim - 14,8 posto.
Po djelatnostima razvrstanim u skladu s međunarodnom metodologijom (´Frascati´), najviše sredstava je dobilo istraživanje i razvoj (tzv. 73. grupa) - 58,8 posto, a zatim javna uprava, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb zajedno (jedinstvena grupa razvrstana 75-99 odjeljka) - 35,1 posto.
Na istraživanju i razvoju u Hrvatskoj je zaposleno 11.272 osobe s punim radnim vremenom od kojih je 66,5 istraživača. Ostali su stručni i tehnički suradnici, administrativni djelatnici i slično.
Akademski stupanj doktora ima 45,2 posto istraživača, a 20,9 posto je magistara.
Od 7.459 istraživača u Hrvatskoj, prema zahtjevima međunarodne statistike koje je moguće izraziti s pomoću ekvivalenta pune zaposlenosti, na poslovima istraživanja i razvoja u Hrvatskoj obavljen je posao jednak stvarnom angažmanu ljudskog potencijala 6.262 istraživača.
Ukupno je objavljeno 7.180 istraživačkih radova od čega najviše u društvenim znanostima, 25,4 posto, u tehničkim znanostima 24,6 posto, a u prirodnim znanostima 13,7 posto. Po vrstama radova, najveći broj je primijenjenih - 44 posto, a temeljnih 39,8 posto.
Po podatcima Državnoga zavoda za statistiku u inozemnim publikacijama 2001. objavljeno je 33,1 posto svih istraživačkih radova.