SKUPINA hrvatskih pomoraca medijima je uputila popis kojim od nadležnih hrvatskih vlasti traži da se prema pomorcima prestanu odnositi "maćehinski i ucjenjivački".
Pomorci u svom zahtjevu navode da aktualna reforma hrvatskog pomorstva nije najbolje prihvaćena od strane pomoraca, a učinci su joj "u stvari rezultat ucjenjivačkog sistema prijave; nema prijave u sistem - nema obnove ovlaštenja".
Također pomorci tvrde da žele izbjeći "skrivanje, odjave boravišta, zadržavanje plaća na računima izvan Hrvatske i ostale manevre izbjegavanja sistema", od kojega "kada prestanu biti ovce za šišanje" ne bježe. Od vlasti traže uvođenje propisa koji će osigurati da se porezna olakšica po danu sa 400 kuna povisi na 1.800 kuna.
Traže da se kao dokaz o primanjima uzima individualni ugovor kojeg svaki pomorac ima s matičnom tvrtkom i to osnovica plaće, te platne liste ukoliko ih pomorac dobiva. Traže da se bonusi i svi ostali dodaci izostavljaju jer su to "osobne priznate naknade i nagrade svakog pojedinog pomorca prema pravilima poslovanja brodarskih kompanija na koja Hrvatska i njezini zakoni nemaju utjecaja.
Pomorci žele jednak status
Pomorci žele da se u dane putovanja od kuće do ukrcaja na brod računa svaki ukrcaj i iskrcaj po četiri dana neovisno o mjestu ukrcaju i danima putovanja te da se liječenje pomoraca priznaje bez obzira kada je počelo, bez limitiranja i s mogućnošću prijenosa u iduću godinu kao višak dana iz prethodne godine, osobito u slučaju profesionalne bolesti.
Smatraju da im se treba skinuti limit s dana provedenih na specijaliziranim pomorskim tečajevima tijekom cijele godine, jer se radi o doškolovanju za pomorsku struku, koje je važno kako bi pomorci zadržali svoje radno mjesto. Tvrde da se radi o tečajevima na kojima najviše inzistiraju strane kompanije za koje pojedini pomorci rade.
Smatraju da bi Vlada trebala podrobnije definirati izraze "nezaposleni pomorac" i "pomorac na godišnjem odmoru", jer po sadašnjem zakonu jedno s drugim dolazi u koliziju. Također bi trebalo ujednačiti sva radna prava i prava nezaposlenih koja iz toga proizlaze kako i za ostale građane Republike Hrvatske.
Zahtijevaju da se stope poreza na dohodak za pomorce smanje na jedinstvenu stopu od pet posto, jer pomorci svoj dohodak ne zarađuju u Hrvatskoj što bi država trebala uzeti u obzir i to shvatiti kao povlasticu prema svojim građanima pomorcima te isto tako vratiti mogućnost povlastice za pomorce.
Također traže da se ukine odredba o prijavljivanju pomoraca u Lučke kapetanije u roku od 10 dana te smatraju da bi taj rok treba biti fleksibilan i trajati do jednog mjeseca. Također smatraju da sve pomorske certifikate treba priznavati na temelju stečene navigacije i napredovanje u struci u skladu sa STCW konvencijom.
"Dokazuju građansku lojalnost"
Pomorci traže u uvođenje starosnog limita za pomorce od 55 godina za umirovljenje. Napomenimo da se tomu protivi glavni tajnik Sindikata pomoraca Predrag Brazzoduro koji je za Index rekao da ovakav zahtjev ne može podržati jer je diskriminirajući prema starijim pomorcima.
Pomorci traže reviziju stjecanja pomorskih zvanja na temelju STCW konvencije i to prema pravednijoj osnovi. Traže i školovanje pomoraca po uzoru na svjetsku praksu i s obzirom na veliku pomorsku kadrovsku krizu u svijetu i brodarstvu. Također traže lakše zapošljavanje pomoraca s visokom (VS) i višom stručnom spremom (VSS) u Pomorskim srednjim školama i na Pomorskim fakultetima koji po završetku aktivnog bavljenja pomorskim poslom žele ostati u struci i raditi za struku, po uzoru na naprednije pomorske nacije.
Zahtijevaju da se pomorske pripravnike (kadete palube, asistente stroja, asistente elektrike, asistente elektronike) oslobodi plaćanja poreza na dohodak i socijalno/mirovinskih plaćanja doprinosa i osloboditi plaćanja osnovnih pomorskih tečajeva u smislu stimuliranja zapošljavanja mladih ljudi koji žele postati pomorci. Smatraju da ta plaćanja na sebe trebaju preuzeti ili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture kao subvenciju ili brodarska kompanija s kojom je pomorski pripravnik potpisao ugovor.
Na kraju priopćenja pomorci navode kako "ovim stavom dokazuju građansku lojalnost" te da "žele biti dio sustava, ali na pošten način, a ne da nas sprječavaju normalno živjet u našoj zemlji i da svoj novac investiramo u Hrvatskoj".
R.I.
Foto: Arhiva