Smanjenjem broja članova dobrovoljnog fonda, s dosadašnjih dvije tisuće na dvjesto članova, otvara se mogućnost pokretanja korporativnih ili strukovnih mirovinskih fondova i za ona poduzeća i udruženja koja imaju dvjesto i više zaposlenika, odnosno članova.
Također ublažavaju se uvjeti za prelazak u drugi fond na način da nakon tri godine članstva, bez troškova, članovi mogu napustiti fond i izabrati drugi, rekao je Žaja.
Novina je u zakonu da se u slučaju većih poremećaja na tržištu kapitala daje ovlast Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja da uz suglasnost Vlade poduzme odgovarajuće mjere u svrhu zaštite imovine mirovinskih fondova.
Tonči Žuvela (Klub SDP-a) podržao je izmjene koje se odnose na smanjenje broja osiguranika koji moraju imati obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi.
Ocijenio je da je dosadašnja provedba mirovinske reforme bila izrazito uspješna. "Postali smo ogledni primjer dobro provedene mirovinske reforme, a naša se iskustva primjenjuju i vani", rekao je Žuvela.
Klub Libre također je podržao prijedlog izmjena zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, uz primjedbu da je odstupanje od prethodnog prijedloga iz prvog čitanja - o obvezi zaposlenja unutarnjeg revizora u mirovinom društvu - korak unatrag u pitanjima kontrole nad aktivnostima mirovinskog društva.
U raspravi je zakonski tekst dobio podršku i Kluba HSS-a, koji drži da je zakon značajan ne samo za uspješnu realizaciju mirovinske reforme i razvoj tržišta kapitala, već i za budućnost gospodarstva.