NAKON 7 godina putovanja kroz svemir nošen na letjelici Cassini, ESA-ina sonda Huygens se uspješno spustila na površinu Titana i počela slati prve znanstvene podatke.
Prvi su podaci stigli u Darmstadt, Njemačka, oko 17:19. Huygens je prva letjelica koju je ljudska vrsta spustila na površinu nekog svemirskog tijela u vanjskom Sunčevom sustavu. «Ovo je veliko postignuće za Europu i Ameriku kao partnere u ovom ambicioznom međunarodnom pothvatu istraživanja Saturnovog sustava» - rekao je ESA-in generalni direktor, Jean-Jacques Dordian.
Nakon što se na sam Božić Huygens odvojio od Cassinija, putovao je 20 dana i nakon 4 milijuna kilometara, stigao je do Titana. Sonda se kroz guste oblake počela spuštati na visini od oko 1270 kilometara i 11:13h. Tijekom tri minute koje su uslijedile, Huygens je morao usporiti s brzine od 18 000 km/h na svega 1 400 km/h.
Otvaranjem serije padobrana, sonda je usporena na svega 300 kilometara na sat. Na visini od oko 160 km iznad površine, znanstveni instrumenti koje je Huygens nosio na sebi su izloženi atmosferi. Spuštanje je nastavljeno sve dok Huygens nije stigao na oko 120 km iznad površine. Tada je odbačen prvi padobran, a otvoren je manji. Prema podacima koje su znanstvenici dobili, Huygens se spustio na površinu oko 13:34, vrlo vjerojatno na čvrstu površinu.
Samo 4 minute nakon početka spuštanja Huygensa, počelo je slanje podataka prema Cassiniju. To se nastavilo i kasnije. Sigurna potvrda je Huygens u ispravnom stanju je stigla i 11:25 kada je Green Bank radio-teleskop koji se nalazi u West Wirginiji, SAD prihvati slabašan, ali nedvojben Huygensov signal. Radio-teleskopi širom Zemlje su nastavili primati signal s Huygensa dugo nakon što je to bilo očekivano.
Huygensovi podaci, koje je na Zemlju slao Cassini, prikupljeni su od strane NASA-ine mreže Deep Space Network i odmah su slani ESA-i u Darmstadt, Njemačka. Znanstvena analiza ovih podataka je u tijeku pisanja ovog članka (18:15CET, 14.1.2005.).
Znanstvena je zajednica uzbuđena i svi s nestrpljenjem iščekujemo prvo informacije, a osobito slike Titana, mjeseca ogrnutog debelom i gustom atmosferom. Jedan od glavnih razloga slanja Huygensa na Titan je činjenica da je Titanova atmosfera sastavljena uglavnom od dušika i metana, te prema tvrdnjama znanstvenika, izgleda kao Zemlja prije pojave života na njoj. Zajedno s Cassinijevim promatranjima, Huygens će nam dati najbolji uvid u sam Titan.