General Krstić (55) je u srpnju 1995. bio zapovjednik Drinskog korpusa VRS, no Žalbeno veće je zaključilo da Krstić nije dijelio "genocidnu namjeru" nekih članova glavnog stožera VRS već je taj "udruženi zločinački pothvat" pomagao i podržavao, dopustivši da se "ljudstvo i tehnika Drinskog korpusa uporabi u počinjenju tog kaznenog djela".
"Žalbeno vijeće je jednoglasno zaključilo da je u Srebrenici počinjen genocid jer je postojala genocidna namjera pojedinaca iz glavnog stožera Vojske Republike Srpske da se uništi dio etničke skupine Bošnjaka. Ubijanje je počinjeno s genocidnom namjerom, organizirano je i nadzirano od nekih članova glavnog stožera VRS", rekao je predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudac Theodor Meron, koji je ujedno i predsjednik ICTY-a.
Cilj "genocidnog pothvata" bilo je istrebljenje 40.000 Bošnjaka koji su živjeli u Srebrenici, navodi se u presudi, te ističe specifičan značaj uklanjanja te posljednje bošnjačke enklave u Podrinju za uspostavu održivog srpskog teritorija u BiH i spajanja sa Srbijom.
"Žalbeno vijeće naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom -genocid (...), oni koji su za njega odgovorni nosit će taj žig", navodi se u presudi Žalbenog vijeća.
Prvostupanjsko vijeće je u kolovozu 2002. Krstića osudilo na 46 godina zatvora kao počinitelja genocida i zločina protiv čovječnosti, dok inkriminacija za "pomaganje i podržavanje genocida" nije postojala u optužnici. Na presudu se žalila obrana, tražeći ukidanje presude za genocid i smanjenje kazne na 20 godina dok je optužba tražila kaznu doživotnog zatvora.
Presuda Krstiću je pravomoćna i konačna, a u kaznu će mu se uračunati vrijeme provedeno u pritvoru ICTY-a od 2. prosinca 1998.
U pritvoru ostaje do prebacivanja u zemlju gdje će služiti kaznu.
Suđenje je trajalo od 13. ožujka 2000. do 29. lipnja 2001.
Odluka Žalbenog vijeća od izuzetnog je značaja jer je Krstić jedini optuženi kojeg je ICTY do sada proglasio krivim za genocid u BiH. Izravno će utjecati na presude u postupcima protiv drugih optuženih za genocid u BiH, bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, bivšeg čelnika RS Momčila Krajišnika i drugih.