NOVIM ročištima na suđenju bivšim časnicima Armije BiH Naseru Oriću, Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, Haški sud (ICTY) je u ponedjeljak nastavio s radom u 2005.
Nakon trotjedne blagdanske stanke koja je trajala od 17. prosinca, suci su nastavili s radom u samo jednoj od sudnica, no već idućih dana bit će ispunjene sve tri haške sudnice.
Trenutačno je u tijeku pet suđenja u predmetima Milošević, Krajišnik, Hadžihasanović i Kubura, Orić te Limaj i ostali, a 24. siječnja počinje suđenje generalu Armije BiH Seferu Haliloviću.
Za 17. siječnja zakazano je prvo izricanje presude u 2005. godini i to bivšim oficirima vojske RS Vidoju Blagojeviću i Draganu Jokiću, optuženim za genocid u Srebrenici.
U tijeku je i pisanje presude protiv bivšeg generala JNA Pavla Strugara, optuženog za granatiranje Dubrovnika 1991., čije se izricanje također očekuje u siječnju.
Prema izvješću predsjednika suda Theodora Merona UN-u, ICTY će se u ispunjavanju "izlazne strategije" u 2005. i dalje, fokusirati na "procesuiranje optuženih najvišeg ranga, poboljšanje suradnje država bivše Jugoslavije sa sudom te na ustupanje predmeta nacionalnim pravosuđima".
Glavna tužiteljica Carla del Ponte već je podnijela zahtjeve za ustupanje domaćim sudovima šest predmeta s ukupno 10 optuženih, među kojima se prvi odnosio na prepuštanje suđenja generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu Hrvatskoj, o čemu se odluka očekuje početkom godine.
Prema ranijim najavama, sredinom siječnja bi mogle biti objavljene neke od šest optužnica koje je Del Ponte predala sucima na potvrdu do kraja 2004., kada je istekao istražni mandat Tužiteljstva.
Procjenjujući izglede da ICTY završi sva suđenja do kraja 2008., Meron je u izvješću UN-u naglasio kako će nove optužnice "smanjiti vjerojatnost" da taj rok bude ispunjen. Također je među otegotne okolnosti za održanje tok roka naveo nemogućnost skupnih suđenja optuženima u srodnim predmetima, jer je 19 optuženih u bijegu.
Kao primjer je istaknuo kako je jedan od uvjeta za dovršetak svih suđenja u 2008. to "da Gotovina bude prebačen u Haag prije 2006. i suđen zajedno s Čermakom i Markačem".
U kontekstu "poboljšanja suradnje zemalja s prostora bivše Jugoslavije" kao jednog od prioriteta "izlazne strategije", tako treba očekivati povećani pristisak na Hrvatsku kako bi se osigurao dolazak generala Ante Gotovine u Haag, posebno do početaka pristupnih pregovora s EU, previđenih za 17. ožujka.
U tom je konteksu i zahtjev Hrvatskoj da do 12. siječnja podnese izvješće o mreži pomagača koji su omogućili osmogodišnje skrivanje optuženog Ivice Rajića uhićebnog 2003., kako bi se lakše otkrila mreža oko bjegunca Gotovine.
Vlasti SCG su sa svoje strane najavile da će do ožujka osigurati prebacivanje u Haag svih optuženika, u sklopu programa srbijanske vlade, kojim se oni potiču na dobrovoljnu predaju.
EU je Srbiji i Crnoj Gori postavila rok do ožujka kako bi ispunila uvjete za studiju o izvodljivosti, kao jedan od prvih koraka na putu približavanja integraciji, a suradnja s ICTY-em uvjet je i za pristupanje SCG programu Partnerstvo za mir NATO-a.
Pred Haškim sudom trenutno se vode postupci protiv 59 optuženih,
od čega je protiv 33 optuženih postupak u predraspravnoj fazi, protiv 11 se vodi prvostupanjski a protiv 15 žalbeni postupak.
Postupci su završeni za 47 optuženih od kojih je 16 prebačeno na izdržavanje kazne a četiri osuđena čekaju prebacivanje. Ukupno 12 optuženih je izdržalo kazne, pet ih je oslobođeno krivnje. Optužbe su odbačene protiv pet optuženih nakon početka postupka a pet optuženih je umrlo. Protiv 16 optuženih su povučene optužnice a devet optuženih umrlo je prije pokretanje postupka.
U pritvoru ICTY-a u Scheveningenu trenutno se nalazi 48 optuženih a jedan je u pritvoru u Hrvatskoj (Norac). Na slobodi početak suđenja čeka 15 optuženih.