Stakića, 41-godišnji bivši liječnik iz Prijedora, Haški sud tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine zbog ubojstva, deportacija i zatvaranje tisuća hrvatskih i muslimanskih civila za vrijeme rata u BiH. Stakić je u to vrijeme predsjedao lokalnim Kriznim štabom, tijelom kojeg su uspostavili srpski nacionalisti nakon svrgavanja izabranih općinskih vlasti Prijedora.
Posebno ga se tereti da je sudjelovao u osnivanju zloglasnih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje u kojima je 1992. godine u neljudskim uvjetima bilo zatočeno više tisuća ljudi. Mnogi su sustavno zlostavljani, silovani i ubijeni.
Odvjetnik Ostojić tvrdi da Stakić "nije u Prijedoru imao nikakvu stvarnu vlast", te da se radi o "gospodinu koji je radio u korist mira i snošljivosti".
Tužitelj je još u petak za Stakića zatražio doživotnu kaznu zatvora zbog ključne uloge u "zločinima stravičnih razmjera: smrti tisuća osoba i deporataciji desetaka tisuća ostalih".
Stakića je Srbija ICTY-u izručila u ožujku 2001, a sudi mu se posljednjih godinu dana.
ICTY je do sada donio jednu presudu za genocid i to 2001. godine protiv srpskog generala Radislava Krstića zbog pokolja u Srebrenici. Krstić je osuđen na 46 godina zatvora.