Ujedinjeni narodi istaknuli su kako već postoje jasni dokazi da su Hamas i izraelska vojska možda počinili ratne zločine nakon 7. listopada te da prikupljaju dokaze za potencijalno kazneno gonjenje, piše The Guardian.
Koji zakoni vrijede u ratu Izraela i Hamasa?
Sve strane uključene u sukob podložne su skupu zakona koji proizlaze iz sustava konvencija, ugovora i odluka suda za ratne zločine poznatih kao "međunarodno humanitarno pravo" ili "pravo oružanog sukoba".
Zakon ima dva ključna elementa - zaštita neboraca kao što su civili ili vojnici koji su se predali i ograničenja vrste naoružanja koju koriste zaraćene strane.
Pravila su ukorijenjena u ugovorima koji datiraju iz 19. stoljeća, ali današnji zakon se temelji na Ženevskim konvencijama iz 1949., potpisanima nakon zločina protiv čovječnosti počinjenih u Drugom svjetskom ratu, s novim fokusom na zaštitu civila. Tijekom godina dodani su protokoli koji pokrivaju uporabu određenih vrsta oružja.
Postoji i sudska praksa raznih međunarodnih sudova, poput međunarodnog kaznenog suda koji je sudio počiniteljima genocida nad 800.000 Tutsija u Ruandi 1994. godine, koji je prvi presudio da je silovanje korišteno kao oružje rata i genocida.
Izrael nije ratificirao određene protokole u konvencijama koji pokrivaju područja kao što su kolektivne kazne, ali SAD i druge zemlje smatraju da su te odredbe ušle u običajno međunarodno pravo i stoga obvezujuće za sve države.
Ima li dokaza o ratnim zločinima u borbama između Izraela i Hamasa?
UN je rekao da je Hamasovo neselektivno ubijanje više od 1400 neboraca, uključujući djecu, i otmica oko 200 drugih kao talaca i živih štitova u Gazi zločin prema međunarodnom humanitarnom pravu.
"Izvještaji da su naoružane skupine iz Gaze ubile stotine nenaoružanih civila su grozni i ne mogu se tolerirati. Uzimanje civila za taoce i korištenje civila kao živih štitova je ratni zločin", navodi UN.
Pravni stručnjaci kažu da bi Hamas i druge skupine poput Islamskog džihada također mogle biti krive za ratne zločine jer su ispalile tisuće raketa iz Gaze na Izrael.
UN je također naglasio da Izrael možda čini ratni zločin kolektivnog kažnjavanja svojom opsadom teritorija Gaze. Međunarodni odbor Crvenog križa se složio: "Upute koje su izraelske vlasti izdale stanovništvu grada Gaze da odmah napusti svoje domove, izričito im uskraćujući hranu, vodu i struju, nisu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom."
Amnesty International kaže da je "dokumentirao nezakonite izraelske napade, uključujući neselektivne napade, koji su uzrokovali masovne civilne žrtve i moraju se istražiti kao ratni zločini".
Human Rights Watch je rekao da su "višestruki ratni zločini počinjeni i nastavljaju biti činjeni u Izraelu i Palestini, uz ozbiljnu zabrinutost da izraelske snage i palestinske naoružane skupine izvode nezakonite neselektivne napade nanoseći štetu civilima".
Palestinsko ministarstvo zdravstva u Gazi, kojim upravlja Hamas, priopćilo je da je više od 8000 ljudi ubijeno u izraelskim napadima, uključujući više od 3000 djece. Neke skupine su otišle dalje i optužile Izrael za genocid, iako su odvjetnici rekli da je to zločin koji je teže dokazati prema međunarodnom pravu.
Tko bi mogao podignuti tužbu?
Međunarodni kazneni sud (ICC) u Haagu, stalni sud s jurisdikcijom za ratne zločine i druge zločine protiv čovječnosti kao što je genocid, može se uključiti kada lokalne jurisdikcije ne uspiju procesuirati.
ICC je priznao Palestinu kao članicu 2015. godine. Palestinci su tada zatražili od suda da istraži izraelski napad na Gazu prethodne godine te nastavak izgradnje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu.
Palestinci su tvrdili da je prisutnost oko 750.000 doseljenika u suprotnosti sa zahtjevom Ženevske konvencije da "okupacijska sila ne smije deportirati ili premjestiti dijelove vlastitog civilnog stanovništva na teritorij koji okupira".
Izraelske humanitarne skupine i skupine za ljudska prava također su rekle da Izrael čini "zločin aparthejda" na okupiranim teritorijima kršeći međunarodne zakone koji izričito zabranjuju tu praksu. Izrael je rekao da ne podliježe ovlastima ICC-a jer nije potpisao Rimski statut kojim je osnovan sud i koji je stupio na snagu 2002. SAD je podržao ovo stajalište, rekavši da se "odlučno protivi" bilo kakvoj istrazi na temelju toga što "Izrael nije stranka u ICC-u" i da "Palestinci ne ispunjavaju uvjete za suverenu državu".
Kao odgovor, tadašnja tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda zatražila je od sudskog vijeća da donese odluku o tom pitanju. Vijeće je odlučilo da ICC ima nadležnost na Zapadnoj obali, Gazi i okupiranom istočnom Jeruzalemu.
Bensouda je tada pokrenula službenu istragu nakon što je provela "mukotrpno preliminarno ispitivanje" koje je trajalo pet godina: "Zadovoljna sam konstatacijom da su ratni zločini počinjeni ili se čine na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jeruzalem i Pojas Gaze."
No nakon što je Bensouda otišla s dužnosti u lipnju 2021. godine, ICC je zašutio o istrazi.
Kakav je stav Međunarodnog kaznenog suda?
Karim Khan, britanski odvjetnik koji je trenutačni tužitelj ICC-a, posjetio je u nedjelju granični prijelaz Rafah između Gaze i Egipta i rekao da su u tijeku aktivne istrage u vezi sa zločinima koji su navodno počinjeni u Izraelu 7. listopada, kao i u vezi s Gazom i Zapadnom obalom od 2014. godine. Khan je podsjetio na prizore "užasnih plinskih komora i holokausta, uništavanja gradova" kako bi dokazao da vlade moraju stajati iza međunarodne pravne arhitekture koja je "izgrađena na ruševinama Drugog svjetskog rata".
Khan je posebno upozorio kako ne bi trebalo biti nikakvih zapreka da humanitarna pomoć ide djeci, ženama i muškarcima - civilima: "Ova su prava dio Ženevskih konvencija, a prema Rimskom statutu dovode do kaznene odgovornosti ako su ograničena."
Khan je rekao da će ICC odlučno nastaviti svoje istrage unatoč izraelskom odbijanju suradnje sa sudom i njegovim blokiranjem pristupa istražitelja ICC-a u zemlju ili na okupirana područja. Kazao je da će također istražiti "trenutačne događaje na Zapadnoj obali", dodajući da je "vrlo zabrinut i zbog porasta broja prijavljenih incidenata napada doseljenika na palestinske civile".
Podržavaju li druge zemlje tužitelja ICC-a?
Samo su tri zemlje službeno pozvale ICC da se uključi: Južnoafrička Republika, Švicarska i Lihtenštajn. Micheál Martin, zamjenik premijera Irske i ministar vanjskih poslova, rekao je u radijskom intervjuu kako je na ICC-u da utvrdi jesu li počinjeni ratni zločini.
Human Rights Watch smatra da je šutnja drugih zemalja u suprotnosti sa zahtjevima europskih vlada da ICC istraži ruske ratne zločine u Ukrajini.
Čini li se da je Izrael zabrinut zbog priče o istrazi?
Da, jako. Kada je ICC pokrenuo potpunu istragu 2021. godine, premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Izrael napadnut: "ICC je osnovan kako bi spriječio ponavljanje užasa koje su nacisti počinili židovskom narodu, a sada se okreće protiv države židovskog naroda. Obećavam vam da ćemo se boriti za istinu sve dok ne poništimo ovu skandaloznu odluku."
Izrael je zabrinut da bi njegovi vojni dužnosnici i političari mogli biti uhićeni na temelju međunarodnih tjeralica ako otputuju u inozemstvo i budu suočeni sa suđenjem u Haagu.
Izrael se obično oslanjao na zaštitu SAD-a u međunarodnim tijelima, poput stavljanja veta na rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a. Ali utjecaj Washingtona na ICC ograničen je činjenicom da ni SAD nije potpisao Rimski statut.
Američki predsjednik Trump je 2020. ukinuo američku vizu Bensoudi i nametnuo financijske sankcije njoj i još jednom višem tužitelju zbog izraelsko-palestinske istrage ICC-a i odvojene istrage o američkim akcijama u Afganistanu.
Kao odgovor, 67 zemalja, uključujući bliske američke saveznike poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke, dalo je izjavu izražavajući "nepokolebljivu podršku sudu kao neovisnoj i nepristranoj pravosudnoj instituciji".
Joe Biden je bolje surađivao s ICC-om, naredivši da se tužiteljima predaju dokazi o ruskim ratnim zločinima u Ukrajini. Ali njegova se administracija uporno protivi izraelsko-palestinskoj istrazi.
Čak i kad bi ICC procesuirao izraelske dužnosnike, on se oslanja na strane vlade u provođenju naloga i uhićenju optužene. Zemlje članice mogle bi se osjećati obveznima surađivati s obzirom na stalnu potporu sudu, posebice zbog zločina Rusije u Ukrajini.
Što je s Palestincima?
Iako se Hamasov prekogranični napad iz Gaze 7. listopada dogodio u Izraelu, još uvijek spada u nadležnost ICC-a jer palestinska naoružana skupina djeluje unutar područja pod nadležnošću suda.
Ali ostaju pitanja o pravnom statusu nevladinih skupina kao što je Hamas, koji je zabranjena teroristička organizacija u mnogim zemljama. Nakon 11. rujna, administracija predsjednika Georgea W. Busha tvrdila je da su Al Kaida i talibani "ilegalni borci" i stoga nisu zaštićeni Ženevskim konvencijama, otvarajući put mučenjima od strane CIA-e i američke vojske.
Vrhovni sud SAD-a poništio je to tumačenje međunarodnog prava 2006. godine i rekao da se Ženevske konvencije primjenjuju. Neki stručnjaci za međunarodno pravo rekli su da je Hamas de facto vlast u Gazi, a Palestina je ratificirala Ženevske konvencije, vezana je zahtjevima konvencije, ali i zaštićena njima.
Zapadnom obalom djelomično upravljaju Palestinske vlasti. Njezin ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki sastao se s Khanom u Haagu prošli tjedan i podržao svaku istragu ICC-a.