"PRISTALA sam pisati za Index upravo zbog njihove percepcije, da i njima pružim drugačiju sliku o Hercegovini, ali i da našim ljudima pokažem da postoji mogućnost da se objavi istina o stvarima u Hercegovini. Tim angažmanom automatski sam ovdje postala etiketirana kao "Indexov komunjarski plaćenik". Ali ja ne pripadam nikakvoj struji, niti političkoj opciji, jednostavno reagiram na nepravdu u trenutku kad je čujem i osjetim", kazala je u intervjuu za BiH tjednik Dani Martina Mlinarević-Sopta, 28-godišnja kolumnistica portala Index.
Mlinarević-Sopta rođena je Ljubušanka koja danas živi u Širokom Brijegu, gdje nakon studija engleskog jezika u Mostaru, vodi centar za strane jezike. U intervjuu otkriva kako je kolumne u BiH dugo pisala pod pseudonimom Oldskul, jer je uredništvo smatralo da "u ovakvoj Hercegovini žensko s imenom i prezimenom neće dugo moći pisati". Martina objašnjava kako su ona i njezina uža obitelj u više navrata dobivali prijetnje od lokalnog stanovništva. Etiketirana je bila, kaže, i dok se sakrivala iza pseudonima. Govorili su za nju da je potomak obitelji koja ima crvene knjižice i vikendice po moru, komunjarsko dijete i slično. Međutim, kada se predstavila, nastavlja Mlinarević-Sopta, a njena obitelj je prosječna hercegovačka, katolička, govorili su joj: "Što je tebi, što ti se umetnulo u sjeme?".
Zbog pisanja o Glavašu dobila otkaz
U firmi u kojoj je vodila komercijalu u Hercegovini, dobila je otkaz zbog pisanja. "Tema je bila Branimir Glavaš. Dali su mi ultimatum: prestati pisati ili nastaviti raditi. Naravno da sam odabrala pisati. Najveća vrijednost koju su mi dali roditelji je moj izbor. Samo zbog toga sam ono što jesam, a ne zbog "dežulovića", "ivančića", crvenih knjižica", kazala je Mlinarević-Sopta koju su nazivali i "Feralovim djetetom", "zagrebačkom plaćenicom", "sarajevskom miljenicom".
"Mislim da je Hrvatima u BiH jako dopizdilo, jer se osjećaju totalno izdano i od Zagreba i od Sarajeva. Bilo bi potrebno da Sarajevo shvati da hrvatska opstojnost, odnosno jačanje hrvatskog dijela korpusa, ne može naškoditi budućnosti BiH, isto kao što mi trebamo shvatiti da Zagreb nije jedino mjesto kojem se trebamo okrenuti", kazala je Mlinarević-Sopta o odnosu Zagreba i Sarajeva prema Hrvatima u BiH. "Hrvatski narod u BiH služio je Zagrebu fantastično dok je bio uljuljana masa za izbore, tada su im bili super. Ali, svaki put nakon toga bili su automatski odsječeni", kaže Martina dodajući kako je još u glavama mnogih Hrvatska jedina domovina koja postoji.
"Prvo plaču pa se prodaju Lijanoviću za 100 KM"
Počinju se diviti zato, tvrdi ona, Miloradu Dodiku, "očajnički traže lidera kojeg nemaju među svojim političkim vodstvom". Mlinarević Sopta dotiče se i tog paradoksa gdje će isti taj narod koji "plače zbog vlastite ugroženosti, kada dođu izbori u 10. mjesecu, svoj glas prodati Lijanovićima za 100 KM".
Osvrnula se i na temu Crkve. "Da, Crkva je tabu tema ovog podneblja. Sve se može dirati samo Crkvu ne. Ja smatram da su ljudi u Crkvi itekako podložni kritici, kao i svi mi", kazala je. "Što se tiče Crkve i tajkunizacije, to se veže uz poslijeratni period. Crkva i vlast su usko povezane, kao recimo i u islamu. Jednostavno, to jedno bez drugog ne ide, s tim da je ovdje izuzetno jaka vjera ljudi, ukorijenjena u njima od davnina, tako da će progledati bilo šta kroz prste. To je još uvijek mentalitet ljudi gdje su fratar, učitelj i liječnik na svetom pijedestalu", istaknula je Mlinarević-Sopta.
Govoreći o utjecaju Thompsonove glazbe, Mlinarević-Sopta naznačuje ga kao metaforu za sva obilježja desničarstva, od Tuđmanovih, Šuškovih dana do danas. "To su ljudi koji su ovdje i dalje duboko štovani, a narod koji ovdje živi njih dvojicu gleda bez ikakve mrlje i želje da se realno sagledaju stvari. No, koliko god je, recimo, Široki mitsko mjesto, jer su ovdje kao najzagriženiji desničari, s druge strane ima jednu jaku alternativnu scenu. To je mali broj ljudi, poput ekipe West Herzegowina Fest ili Mediteran Film Festival, koja se bori da nešto uradi od ovog primitivizma, da se probije drugačijim sposobnostima".