Indonežani prosvjeduju protiv podatkovnih centara. "Nemamo vode"
KUHANJE i kupanje postali su otežani nakon što je nestalo vode iz slavina na Batamu, indonezijskom otoku na kojem stanovnici prosvjeduju zbog sve intenzivnije izgradnje podatkovnih centara koji podupiru globalni procvat umjetne inteligencije. To je područje pogodila "dugotrajna suša" uzrokovana malom količinom oborina, izjavio je za AFP lokalni operater vodoopskrbe, dodajući da snažan ciklus fenomena El Niño dodatno pogoršava sušne vremenske uvjete.
No, kao i u drugim zemljama, nezadovoljstvo je usmjereno prema podatkovnim centrima, objektima nalik skladištima koji omogućuju rad aplikacija i alata umjetne inteligencije, a za hlađenje njihovih neprekidno aktivnih poslužitelja često se koristi voda.
Nezadovoljstvo sve više raste u Indoneziji i Maleziji, osobito u regijama koje graniče sa Singapurom i koje se smatraju idealnim lokacijama za izgradnju novih tehnoloških postrojenja. U najtežem razdoblju deseci ogorčenih stanovnika spontano su prosvjedovali ispred Nongsa Digital Parka, novog kompleksa podatkovnih centara i drugih sadržaja koji je proglašen posebnom gospodarskom zonom.
Razina voda već pada zbog suše
Stanovnici tog područja smatraju da su "nestašice vode povezane s izgradnjom podatkovnih centara", rekao je Juniardi. Zbog suše je razina vode u obližnjem akumulacijskom jezeru Nongsa znatno pala, a opskrbni sustavi dodatno su poremećeni zbog električnog kvara, izjavio je Ginda Alamsyah, glasnogovornik operatera vodoopskrbe Air Batam Hilir (ABH).
Tehnološki park vodu dobiva iz drugog izvora, akumulacijskog jezera Duriangkang, rekao je za AFP jedan predstavnik industrije. Vlasti su krajem rujna obavijestile investitore da moraju izgraditi postrojenja za desalinizaciju morske vode, koja će se koristiti za hlađenje, kako bi se izbjeglo dodatno opterećenje lokalnih vodnih resursa.
Među tvrtkama koje stoje iza postojećih ili planiranih podatkovnih centara u Nongsa Digital Parku nalaze se singapurski BW Digital, DayOne i Princeton Digital Group. Još jedan vlasnik, hongkonški Gaw Capital Partners, izjavio je kako je "svjestan uznemirenosti i frustracije koju su izrazili lokalni stanovnici Nongse i okolnih zajednica na Batamu" zbog nestašice vode.
Stanovnicima dijele smrdljivu, žućkastu vodu
Kako bi osigurali održivo poslovanje, "naši podatkovni centri moraju primjenjivati kombinaciju naprednih inženjerskih rješenja, učinkovitih arhitektonskih projekata i korištenja obnovljivih izvora energije", navela je tvrtka. To uključuje i primjenu takozvanih zatvorenih sustava za kruženje vode, u kojima se voda ponovno koristi, čime se smanjuje potreba za svježom vodom.
Dok su stanovnici na prošlomjesečnom prosvjedu zahtijevali normalizaciju vodoopskrbe, novinari AFP-a vidjeli su policajca kako puni kante koje su prosvjednici donijeli u Nongsa Digital Park. U obližnjem obalnom selu Mata Ikan ljudi nakon obavljanja nužde moraju koristiti morsku vodu za pranje, rekao je prosvjednik.
"Kriza s vodom traje već godinu dana, ali u posljednjih šest mjeseci postala je gora", rekla je 38-godišnjakinja u svojem domu, u kojem nije bilo vode. Posuđe je zato prala vodom iz plastične boce. Vlada je počela distribuirati vodu iz cisterni koje obilaze naselja, no stanovnici kažu da je ta voda "smrdljiva i žućkasta".
Singapur ne želi nove projekte
Nedavni poremećaji u distribuciji vode "nisu uzrokovani podatkovnim centrima, umjetnom inteligencijom ni ulaskom investitora u taj sektor", izjavio je u listopadu, prema pisanju lokalnih medija, gradonačelnik Batama i čelnik uprave BP Batam Amsakar Achmad. Pad opskrbe vodom posljedica je "vremenskih i klimatskih čimbenika", rekao je.
Prema izvješću konzultantske kuće KPMG, kapacitet podatkovnih centara u jugoistočnoj Aziji trebao bi se do 2030. utrostručiti u odnosu na razine iz 2025. godine, potaknut deseterostrukim rastom korištenja umjetne inteligencije. To može dodatno opteretiti vodoopskrbu, ali i elektroenergetske mreže koje se još uvijek uvelike oslanjaju na fosilna goriva koja pridonose globalnom zatopljenju.
Procvat izgradnje podatkovnih centara u Indoneziji i Maleziji počeo je nakon što je tehnološki izrazito razvijeni Singapur, suočen s ograničenim resursima, između 2019. i 2022. zaustavio odobravanje novih projekata.
Gradnja ubrzano raste
Od tada se izgradnja ubrzala, potičući gospodarstva obiju zemalja, dok vlade i tehnološki divovi ulažu stotine milijardi dolara u razvoj i rad sustava umjetne inteligencije. Malezijska regija Johor postala je "jedno od najvećih svjetskih novih središta infrastrukture za umjetnu inteligenciju", prema riječima istraživača Jamesa Chaija iz Instituta ISEAS-Yusof Ishak.
Prije samo pet godina Johor je imao podatkovne centre ukupnog kapaciteta od 10 megavata. Danas je taj kapacitet porastao čak 200 puta, na 2,1 gigavat, rekao je Chai. Cijena za okoliš mogla bi biti visoka.
Prema prognozama, do 2035. podatkovni centri trošit će trećinu ukupne potrošnje električne energije u Maleziji, izjavio je zamjenik premijera u parlamentu u srpnju. Vlada je tada objavila da će odobravati projekte podatkovnih centara tek nakon što se utvrdi da postoje dovoljni kapaciteti za opskrbu energijom i vodom.
Jedna je gradnja zaustavljena peticijom
Stanovnici Johora prosvjedovali su zbog onečišćenja prašinom i bujičnih poplava povezanih s izgradnjom podatkovnih centara, jer operateri svoja postrojenja grade sve bliže stambenim područjima. "Johor se nalazi na ključnoj prekretnici", rekao je za AFP Mohd Fadhil Md Din sa Sveučilišta tehnologije Malezije.
"Mogao bi postati vodeće održivo središte podatkovnih centara u jugoistočnoj Aziji, ali samo ako se resursima i prostornim planiranjem bude pažljivo upravljalo", istaknuo je. U Kota Damansari, na periferiji Kuala Lumpura, zemljište predviđeno za izgradnju podatkovnog centra i dalje je prazno nakon protivljenja lokalnog stanovništva.
Investitor je u kolovozu povukao zahtjev za izdavanje urbanističke dozvole, nakon što su se susjedi oglasili na internetu, obratili svojem zastupniku u parlamentu i prikupili više od 9000 potpisa za peticiju.
"Ljudi moraju imati pravo glasa"
Jahaidi Harun (72) bio je zabrinut da bi planirani podatkovni centar mogao stvarati buku i dodatno opteretiti postojeću infrastrukturu. Podatkovni centri "troše mnogo vode", rekao je umirovljenik za AFP, dodajući da, kao i na Batamu, "ako kiša ne padne mjesec dana, svi to osjećamo".
Nakon povlačenja zahtjeva, malezijski ministar ljudskih resursa Ramanan Ramakrishnan izjavio je za lokalne medije da nije protiv "razvoja ili ulaganja". No, dodao je, "kod velikih projekata koji mogu utjecati na život stanovnika, ljudi moraju imati pravo glasa".