NAKON predstavljanja američko-britanskošpanjolskog nacrta nove rezolucije o Iraku i objavljivanja francuskonjemačkoruskog protuprijedloga u svijetu se očekuje pokretanje opsežnih diplomatskih akcija i pokušaja lobiranja obiju strana koje zasad neodstupaju od svojih čvrstih i suprostavljenih stajališta o neposrednoj budućnosti iračke krize.
Iz Bijele kuće se saznaje da je već pokrenuta diplomatska kampanja pridobivanja navodno neodlučnih članica Vijeća sigurnosti. Tako čelnici Angole, Gvineje, Kameruna, Meksika, Čilea i Pakistana uskoro mogu očekivati telefonske pozive američkog potpredsjednika Dicka Cheneyja, državnog tajnika Colina Powella ili savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleezze Rice.
Bushov telefonski poziv primio je neki dan i čileanski predsjednik Ricardo Lagos, kojem je navodno ponuđeno da njegova zemlja dobije status preferncijalnog trgovinskog partnera Sjedinjenim Državama.
Da bi nova rezlucija bila prihvaćena, Amerikancima treba najmanje devet od 15 glasova u Vijeću sigurnosti pod uvjetom da nijedna od stalnih članica (SAD, Britanija, Kina, Francuska, Rusija) ne iskoristi pravo veta. Četiri glasa zasad imaju. Pored vlastitog i britanskog, tu su još španjolski i bugarski.
Amerikanci, naravno, ne očekuju da će Kinezi ili Rusi glasati ´za´, ali se nadaju da bi nakon snažne diplomatske akcije pri glasanju mogli ostati suzdržani. Problem im ostaje Francuska. Preostale dvije nestalne članice Vijeća su Njemačka, koja s Francuskom predvodi politku mirnog iračkog razoružanja i Sirija, koju zbog dobro poznatog protuameričkog stajališta nitko ni ne spominje u vrbovanju.
Presudna dva datuma na osnovu kojih će se razvijati i taktike diplomatskih akcija ipak su 1. i 7. ožujka. Prvi datum je rok koji je glavni inspektor UN-a Hans Blix dao iračkom režimu za uništenje raketa Al-Samud 2, a 7. ožujka će inspektori podnijeti novo izvješće Vijeću sigurnosti UN-a. Nakon toga, očekuje se glasanje o predloženoj novoj rezoluciji o Iraku.