IRANSKA revolucionarna garda javno je priznala kako je preuzela kontrolu nad sigurnosnom situacijom u toj zemlji i upozorila kako nema polovičnih rješenja u sukobu nastalom nakon kontroverznih predsjedničkih izbora, koji je na ulice izveo stotine tisuća Iranaca.
General-bojnik Mohammad Ali Jafari, zapovjednik Garde, rekao je kako je preuzimanje kontrole nad državom dovelo do "oživljavanje revolucije i pojašnjavanja vrijednosnih stavova režima u zemlji i izvan nje. "Ovi nas događaji dovode do nove faze revolucije i svi moramo shvatiti njene dimenzije. Budući da je Revolucionarna garda preuzela kontrolu nad situacijom, preuzela je i inicijativu za gušenjem nemira", rekao je.
Paralelna vlast
Time je Jafari potvrdio ono o čemu svi neslužbeno govore već tjednima – da je Revolucionarna garda tijekom sukoba izašla kao jedan od najjačih igrača na iranskoj sceni i kako je nasilno gušenje prosvjeda njihov projekt. Vrhovni zapovjednik Revolucionarne garde i Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Khamenei, usto je upozorio zapadne zemlje da bi "trebale biti pažljivije oko agresivnih izjava i ponašanja, jer će iranska nacija reagirati". Khamenei je tu izjavu namijenio kao odgovor američkom potpredsjedniku Joeu Bidenu, koji je jučer rekao kako SAD neće sprečavati eventualni izraelski napad na Iran.
Revolucionarna garda nastala je netom nakon Islamske revolucije 1979., kao paravojna formacija lojalna pokojnom ajatolahu Roulahu Homeiniju, ali ubrzo je postala posebni rod iranske vojske. Od onda do danas, a posebno u zadnjih desetak godina, Garda se profilirala kao jedna vrsta paralelne vojno-političke strukture u Iranu, koja ima svoju pješadiju, mornaricu, zrakoplovstvo, ministarstvo, kompanije, i koja u određenoj mjeri funkcionira kao država unutar države. Pod njihovom kontrolom je i dobrovoljačka paravojna grupacija Basij, odgovorna za velik dio napada na prosvjednike tijekom trenutnih prosvjeda.
Ne zna se koliko dugo će kriza trajati
Ipak, oporba ne odustaje od svojih zahtjeva. Oporbeni čelnici predvođeni Mi-Husseinom Mousavijem najavili su za četvrtak novi veliki prosvjed. On će se poklopiti s desetom godišnjicom nasilja nad studentima Teheranskog sveučilišta, koji su 1999. prouzročili prosvjede slične ovima.
Jedan religijski vođa, Vrhovni ajatolah Assadolah Bajat Zanjani, rekao je kako je "veliki broj uhićenja, cenzura novina, i filtriranje internet stranica, a u najvećoj mjeri mučeništvo naših zemljaka koje se naziva prosvjednicima iznimno žalosno".
U zadnja dva tjedna nije bilo velikih prosvjeda, niti velikog nasilja na ulicama, ali trenutni režim još uvijek nije odnio svoju konačnu pobjedu. Khamenei, koji se neočekivano brzo priklonio predsjedniku Mahmoudu Ahmadinedžadu, zajedno sa svojim pristašama više je puta rekao kako prosvjeduje manjina financirana od zapadnih zemalja. Mladi Iranci, ako je suditi po porukama koje ostavljaju na internet servisima, nisu sasvim uvjereni u takva objašnjenja. Još uvijek nije sigurno hoće li nakon vala uhićenja stići i nalozi za zatvaranjem Mousavija i njegovih najbližih suradnika, a nemoguće je predvidjeti koliko dugo će trenutna kriza trajati.