EUROSTAT je objavio podatke o zadovoljstvu životom u Europskoj uniji, a Hrvatska se opet nalazi pri dnu ljestvice. S druge strane, najviše su svojim životom zadovoljni stanovnici Finske.
"Općenito gledajući, koliko ste trenutno zadovoljni svojim životom?" Tako glasi pitanje koje je Eurostat postavio tisućama Europljana, nudeći im da odgovore na skali od 0 ("nimalo zadovoljan") do 10 ("potpuno zadovoljan"). Prosjek EU-a kada je riječ o zadovoljstvu vlastitim životom za 2018. godinu iznosi 7,3, što je povećanje u odnosu na 2013. godinu, kada se ovo istraživanje počelo provoditi i kada je prosjek EU-a bio 7.
Zadovoljstvo životom se u Europskoj uniji u prosjeku povećava, ali...
U pet godina se povećalo i zadovoljstvo vlastitom financijskom situacijom (2013. je prosjek bio 6, a 2018. je 6,5), kao i zadovoljstvo osobnim odnosima (2013. je prosjek bio 7,8, a sada je 7,9).
Kompleksniju sliku nudi promatranje rezultata po članicama Europske unije. Finci su svoje zadovoljstvo životom ocijenili 8,1, dok su Bugari - koji su najmanje zadovoljni svojim životima - dali ocjenu 5,4. Hrvati su drugi od dna ljestvice te su zadovoljstvo životom ocijenili 6,3, što je ispod prosjeka Europske unije.
Ispod prosjeka su i Litva, Grčka, Mađarska, Portugal, Latvija, Estonija, Cipar, Italija, Slovenija, Rumunjska, Francuska i Španjolska, dok su nakon Finaca svojim životima najviše zadovoljni Austrijanci, Danci, Poljaci, Šveđani i Nizozemci.
Od 2013. do 2018. zadovoljstvo životom se povećalo među građanima 19 članica EU-a, a najveći skok su doživjeli Cipar, Bugarska i Češka. Dakle, iako su Bugari najmanje zadovoljni svojim životima od državljana svih članica EU-a, ipak su u proteklih pet godina postali zadovoljniji, što se ne može reći za Hrvate.
Hrvati jednako nezadovoljni i 2013. i 2018. godine
Naime, Hrvati su bili jednako (ne)zadovoljni svojim životima i 2013. i 2018. godine, a jednaku razinu zadovoljstva su izrazili još jedino Belgijci, s time da je njihova razina zadovoljstva značajno iznad hrvatske. Zanimljivo je da u 2018. lošije rezultate bilježe samo četiri članice EU-a, a to su Litva (-0,3), Danska (-0,2), Nizozemska (-0,1) i Švedska (-0,1). No ne treba stoga pretpostaviti da su Litvanci i Nizozemci jednako nezadovoljni, s obzirom na to da je Litva pri dnu ljestvice, a Nizozemska pri vrhu. Drugim riječima, pad zadovoljstva životom u Nizozemskoj od 0,2 posto je skoro pa zanemariv, dok je pak ionako loše pozicioniranje Litve mnogo veći problem za građane te članice.
Hrvati su i među najmanje zadovoljnima svojom financijskom situacijom (lošije ocjene su dali samo Bugari i Litvanci) te su i tu daleko ispod prosjeka EU-a, po kojem zadovoljstvo financijskom situacijom iznosi 6,5 od 1 do 10 u 2018. godini. Hrvati su svoje financijsko zadovoljstvo pak ocijenili s 5,1.
Najzadovoljniji svojom financijskom situacijom su građani Danske, Finske i Švedske, a najveće povećanje zadovoljstva od 2013. do 2018. zabilježeno je u Grčkoj, na Cipru, te u Portugalu, Češkoj, Italiji i Sloveniji.
Hrvati duboko nezadovoljni osobnim odnosima
Naročito su zanimljivi rezultati u kategoriji osobnih odnosa. Njima su najviše zadovoljni stanovnici Malte (8,6 od 1 do 10), a slijede Austrija, Slovenija, Cipar i Švedska. Time se sugerira da zadovoljstvo financijskom situacijom nije presudno za njegovanje dobrih međuljudskih odnosa.
Hrvati su opet pri dnu, nažalost. Još više nezadovoljni svojim osobnim odnosima samo su Bugari (6,6) i Grci (7,1), dok su Hrvati s ocjenom 7,5 treći u EU. Vrijedi napomenuti da je ta ocjena samo malo veća od one iz 2013., što sugerira da bi Hrvati trebali poraditi na svojim međuljudskim odnosima.
U svakom slučaju, Eurostat nam je pokazao ono što znamo i iz svakodnevnog iskustva: Hrvati su duboko nezadovoljna nacija, i svojim životima i odnosima s drugim ljudima.
Istraživanje Eurostata o (ne)zadovoljstvu građana članica EU by Index.hr on Scribd