Iz Ukrajine stižu vijesti koje ukazuju na mogući veliki preokret

Foto: EPA

Iz Ukrajine stižu vijesti koje ukazuju na mogući preokret. Zapovjednik ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski je prema vlastitim navodima potpisao dokumente o prisustvu francuskih vojnih instruktora. Oni bi prema njegovim riječima mogli stići "uskoro", kako bi analizirali ukrajinske centre za obuku. Sirski je u svom postu na društvenim mrežama rekao da se radi o "ambicioznom projektu" i kako se nada da će drugi partneri slijediti francuski primjer, piše Deutsche Welle.

Francuski vojni instruktori za Ukrajinu

Francuska je ipak ublažila ovu poruku, tvrdeći da su razgovori u tijeku i da još nije planirano ništa konkretno. Ipak, izgleda da je Francuska prva članica NATO-a koja bi mogla poslati svoje vojnike u Ukrajinu. U veljači je francuski predsjednik Emmanuel Macron digao medijsku prašinu izjavom da ne isključuje slanje francuskih trupa u Ukrajinu. Do tada je to važilo kao jedna od crvenih linija u ratu, i to i za Moskvu i za Zapad. Rusija je zaprijetila da će zapadni vojnici u Ukrajini biti cilj njenih napada.

Ali rasprava o tome je na Zapadu postajala sve glasnija prethodnih tjedana otkako je Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu.

Nedovoljan broj vlastitih vojnika i uska grla u opskrbi streljivom iz Sjedinjenih Američkih Država doveli su do toga da je ruska vojska počela zauzimati sve više ukrajinskih područja na sjeveru i istoku zemlje. Promatrači računaju s velikom ruskom ofenzivom ovog ljeta.

Nicolas Tenzer, stručnjak za francusku vanjsku politiku, rekao je za DW da je slanje vojnih instruktora u Ukrajinu prvi mogući scenarij. "Francuska je spremna učiniti to što prije." On objašnjava da bi ti vojnici mogli biti stacionirani u Lavovu ili Kijevu. Sljedeća opcija pomoć pri identificiranju vojnih ciljeva u samoj Rusiji. Ali o tome na Zapadu nitko ne govori, jer nitko ne želi biti uvučen u rat.

Jahara Matisek, vojni stručnjak pri američkoj Pomorskoj vojnoj akademiji (Naval War College), smatra da je slanje instruktora jednostavna opcija: "Moglo bi se bez problema prebaciti par tisuća zapadnih vojnika u Lavov kao dio misije za obuku", rekao je Matisek za DW. Objasnio je da Europska unija već ima takvu misiju za obuku i mogla bi ju lako prebaciti u Ukrajinu. Ovaj američki stručnjak je još u travnju zahtijevao vodeću ulogu Europljana u ovoj oblasti.

Smije li Ukrajina gađati Rusiju zapadnim oružjem?

On ide i korak dalje, predlažući da Zapad rasporedi svoje snage uzduž ukrajinske granice i s ukrajinske strane, sve do desne obale Dnjepra. "Mislim da bi to poslalo jasan signal (ruskom predsjedniku) Vladimiru Putinu. Kada bi Europljani to učinili, to bi oslobodilo do 20 ukrajinskih brigada koje bi se onda mogle prebaciti bliže frontu", kaže Matisek.

I druge crvene linije se dovode u pitanje. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski gotovo svakodnevno moli zapadne partnere da dozvole Ukrajini da gađa Rusiju zapadnim oružjem. Do sada se najveći broj zapadnih zemalja protivio ovome, prije svih SAD, ali i Njemačka. Washington i Berlin obrazlažu svoje držanje željom da se izbjegne eskalacija.

Među moćnijim državama NATO-a do sada se samo Velika Britanija izjasnila za to. Ali prilikom posjeta Njemačkoj, Macron je nagovijestio da bi uskoro mogli dati zeleno svjetlo Ukrajini pod uvjetom da se striktno drži vojnih ciljeva. Olaf Scholz je rekao kako se Ukrajina mora braniti u okviru Međunarodnog prava.

Matisek smatra da Ukrajina bez opcije udara na ruski teritorij zapadnim oružjem jedva može obraniti gradove blizu ruske granice kao što je Harkiv. Tenzer kritizira zapadna ograničenja i ukazuje na Povelju Ujedinjenih naroda, koja napadnutoj Ukrajini daje pravo na obranu.

Ako Zapad zaista pošalje svoje snage u Ukrajinu, to će značiti i "više protuzračne obrane", kako bi se zaštitili ti vojnici, kaže američki vojni stručnjak Matisek. I to je donedavno bio tabu, ali se i taj tabu sve više dovodi u pitanje. U Njemačkoj neki političari zagovaraju obaranje ruskih dronova i raketa u zapadnoj Ukrajini i s teritorije NATO-a.

To bi faktički značilo uvođenje ograničene zone zabrane letova kojom bi se zaštitili ukrajinski gradovi blizu poljske granice kao što je Lavov. Njemački kancelar Olaf Scholz je protiv sudjelovanja NATO-a i zagovara više isporuka sustava protuzračne obrane. Njemačka je nedavno isporučila Ukrajini dva takva sustava – Patriot i IRIS-T.

Matisek kaže da razumije njemačku suzdržanost prema Rusiji, iz povijesnih razloga. On ipak smatra da se može preuzeti rizik od eskalacije. Prema njemu bi obaranje ruskih raketa i dronova samo iznad Ukrajine, a ne iznad Rusije ili njenog saveznika Bjelorusije, bilo gotovo "humanitarna misija". Cilj bi bio da se zaštite infrastruktura i stanovništvo "od nasumičnih napada".

Pročitajte više