Izložba aluminija u La Villetteu

ALUMINIJ koji je prije sto pedeset godina još bio nepoznat, preplavio je našu svakodnevicu, bilo da je riječ o prijevozu, arhitekturi ili ambalaži, a otkrivanje ove kovine neobičnih osobina omogućio je Grad znanosti u pariškom predgrađu La Villette, gdje će do 2. studenog trajati izložba "Doba aluminija".

Riječ je o pravoj umjetničkoj instalaciji sa 163 simbolična izloška koji većinom pripadaju umjetničkom muzeju Carnegie iz Pittsburgha (SAD).

Aluminij, obična i ujedno dragocjena kovina, jedan je od najraširenijih elemenata na Zemlji i čini 8 posto Zemljine kore. Pripada skupini lakih metala i izvrstan je vodič, lako se obrađuje i može se reciklirati bezbroj puta. Najvažniji je materijal u mnogim industrijskim granama, od zrakoplovne do robotike, ali i u modnoj industriji (haljine Paca Rabannea), u izradi suvremenog nakita i pokućstva.

Propelersko krilo, maketa Breguetova zrakoplova i prototip Citroenova 2CV iz 1939. svjedoče o revoluciji koju je aluminij izazvao u prijevozu. S Prvim svjetskim ratom, primjena aluminija se širi (streljivo, vojna oprema), a onda na pozornicu stupa "design" predmeta kroz pokrete kao što je Bauhaus.

Aluminij će postupno preplaviti naša kućanstva. Štednjaci i tave, usisavači, limenke i svjetiljke proizvodi su suvremene estetike koji simboliziraju "umjetnost u kući".

U Drugom svjetskom ratu aluminij je promaknut u stratešku kovinu. Koncem tridesetih Njemačka je najveći svjetski proizvođač, ali je sustižu Amerikanci zahvaljujući potpori svoje vlade. G. 1944. SAD proizvodi osamsto tisuća tona samo u godini dana, što je 500 posto više nego do rata.