"JADROLINIJA" je u mnogo čemu atipična hrvatska tvrtka. Može se, između ostalog, pohvaliti da je jedna od rijetkih kojoj je posvećen članak na Wikipediji.
Iako wikipedijski članak o tome ne govori ni slova, "Jadrolinija" se može pohvaliti vrlo dobrim poslovnim rezultatima, što je za tvrtku u državnom vlasništvu veliko dostignuće, čak i kada se u obzir uzme da su u tome veliku ulogu imale državne subvencije.
"Jadrolinija" od ostalih tvrtki odudara i zbog toga što je, bez obzira na sve gore navedeno, ostala državnom, odnosno hrvatskom tvrtkom. Vlade, koje su u pravilu takve tvrtke shvaćale kao sredstvo za punjenje proračunskih rupa putem ekspresne privatizacije, "Jadroliniju" su nekako zaobišle. No, bilo je previše očekivati da će tako ostati na duži rok, pa je i na "Jadroliniju" došao red da postane predmetom HTV-ove emisije "Otvoreno".
U studiju se na jednoj strani našao riječki SDP, predvođen saborskim zastupnikom Slavkom Linićem i primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, dok je na drugoj strani bio ministar Božidar Kalmeta te državni tajnik za more Branko Bačić.
Linić i Komadina su postavili tezu kako Sanaderova vlada novim zakonskim rješenjima nastoji "Jadroliniju" dovesti u nepovoljan gospodarski položaj, bilo omogućavanjem stranim brodskim linijama da se na mala vrata uvuku na hrvatsko tržište, bilo posrednim smanjivanjem vrijednosti "Jadrolinije" kako bi njenu buduću privatizaciju, po "dobrim starim" receptima iz 1990-ih, učinili što jednostavnijom.
Kalmeta i Bačić su, pak, kao što se i očekivalo, sve te optužbe odbacili kao jeftino politikanstvo, te, osim u nekoliko navrata, odoljeli iskušenju da kao protuargument spominju "Viktor Lenac". Umjesto toga su im usta bila puna tržišnog gospodarstva odnosno rušenja državnog monopola na brodski prijevoz kao nužnog preduvjeta za hrvatski ulaz u EU.
Kao argument da privatno brodarstvo u Hrvatskoj neće činiti samo stranci poslužio je Juroslav Buljubašić, vlasnik tvrtke SEM iz Splita, koji je nakratko preko mobitela sudjelovao u emisiji. Buljubašića povezuju s poduzetničkom listom "Velo misto" koja je svojim glasovima prošle godine HDZ-u omogućila da dođe na vlast u Splitu, kao i sa špekulacijama da će splitski poduzetnik od Sanaderove vlade kao protuuslugu dobiti koncesije za prijevoz putnika.
Rasprava je bila žustra, ali i iznenađujuće civilizirana, barem u usporedbi s nekim nedavnim izdanjima emisije "Otvoreno". Obje strane su temeljito i prilično uvjerljivo izložile svoje argumente.
Ali, takve rasprave su, na žalost, što zbog teme, što zbog načina vođenja, prilično nezanimljive hrvatskoj javnosti koja od baratanja brojkama i slovima, odnosno važnim pitanjem hrvatske budućnosti, više voli beskonačne ideološke svađe o hrvatskoj povijesti. Na kraju emisije par gledatelja svojim telefonskim upitima pokušalo raspravu skrenuti u te vode, ali je bilo kasno. Rezultati telefonske ankete su pokazali prilično malen broj ljudi kojima je pitanje "Jadrolinije" vrijedna telefonskog poziva.
Rezultati ankete su, također, pokazali kako se hrvatska javnost, odnosno barem onaj njen dio koji brine o tim stvarima, protivi privatizaciji "Jadrolinije". Takvo je razmišljanje sasvim razumljivo s obzirom koliko je taj proces "usrećio" Hrvatsku u prošlosti.
No, bez obzira na trud sudionika, rasprava ipak nije mogla suzbiti unaprijed stvoren dojam o njenoj besmislenosti. S obzirom na iskustva iz prethodnih godina, teško se bilo oduprijeti pomisli kako bi nešto drukčiji rezultat parlamentarnih izbora 2003. godine vrlo lako rezultirao jednom te istom emisijom, jednim te istim sudionicima i jednim te istim argumentima, dok bio jedino raspored stolica bio drukčiji.
Dragan Antulov