Jaques Wunenberger govorio o izvješću o napretku Hrvatske

ŠEF DELEGACIJE Europske komisije u Hrvatskoj Jacques Wunenberger izvijestio je saborski odbor za europske integracije o izvješću Europske komisije o napretku Hrvatske u proteklih godinu dana.

"Izvještaj daje balansiranu sliku stanja, priznaje ostvareni napredak na političkom planu, u gospodarstvu, i usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice", rekao je Wunenberger.

U svim tim područjima treba ostvariti još napretka, dodao je i naglasio važnost što bržega povratka izbjeglica i suradnje s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu.

Ukupna gospodarska situacija prilično je dobra, rekao je, "jedino je loš trend rasta vanjskoga duga, a i nezaposlenost je ostala velika, što će se ubuduće tješnje motriti".

Privatizacija i velike socijalne reforme također su sporno mjesto u izvještaju. "Socijalne su reforme su spore, velike reforme još se nisu dogodile, osobito privatizacija koju treba što prije dovršiti na pošten i jasan način", rekao je šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj.

Hrvatska je 21. veljače u Ateni podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji o s ciljem da ubrza svoj put prema EU-u i uključi se u slijedeći val proširenja, zajedno s Rumunjskom i Bugarskom, koji je predviđen za 2007. godinu.

"Izvješće je balansirano i pozitivno da podupre Vijeće ministara u donošenju odluke da se izradi mišljenje za kandidaturu Hrvatske za Europsku uniju. Vjerujem da u ovome trenutku više ništa ne stoji pred Hrvatskom kao prepreka što se tiče donošenja odluke Vijeća ministara i to možemo očekivati u travnju, svibnju, ili najkasnije u lipnju,", rekao je Mate Granić, predsjedatelj saborskoga odbora za europske integracije.

Europska komisija u srijedu je prihvatila drugo godišnje izvješće o Procesu stabilizacije i pridruživanja, kojim je obuhvaćeno pet zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija.

U izvještaju se ističe da hrvatska vlada nastavlja pokazivati odlučnost u svojim naporima na uspostavi pune demokracije u pogledu vladavine zakona. Pojedinačno se navodi da je regionalna suradnja pojačana, da je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama te da su uvedene zakonodavne promjene radi olakšavanja procesa povratka prognanika.

Pročitajte više