´Skoro ni jedna vodeća osoba nema solidnog životopisa temeljenog na arhivskim istraživanjima´, izjavio je Jareb, spomenuvši pritom Jelačića, Mažuranića, Šokčevića, Haulika, Strossmayera, Kvaternika, Starčevića, Trumbića i druge.
Po Jarebovim riječima, za razdoblje Kraljevine Jugoslavije bez sumnje trebalo bi objaviti Dnevnik Matka Laginje, te bilješke Trumbićevih razgovora s političarima i uglednim pojedincima od 1928. do 1938.
Osim toga, hrvatska bi historiografija trebala pripremiti i izdati temeljna djela prijeko potrebna za svaki ozbiljniji povijesni rad, smatra Jareb, koji ističe kako ne postoji bibliografija hrvatskih povijesnih knjiga i brošura. Upozorava i na važnost arhivskih pomagala i kataloga za Hrvatski državni arhiv, cijeli sustav državnih arhiva te crkvenih i privatnih.
´Inozemni arhivi od Beča, Budimpešte, Moskve, Rima i Pariza do Londona i Washingtona trebali bi biti pregledani, proučeni te onda objavljeni arhivski priručnici u kojima bi bila popisana njihova građa korisna za hrvatsku povijest´, ističe Jareb.
Također smatra da bi bilo važno objaviti biografski leksikon hrvatskih političara i političkih trudbenika od 1848. do danas.
´Osim detaljnog opisa njihova političkog rada trebalo bi navesti njihove rukopisne ostavštine, te gdje i koliko su sačuvane´, napomenuo je, dodavši kako bi trebalo istaknuti znanstveni odgoj mlade generacije hrvatskih povjesničara i njihovo slanje u inozemstvo na studije i rad u arhivima.
Časopis za suvremenu povijest, koji izdaje Hrvatski institut za povijest, donosi i više članaka o temema iz novije hrvatske povijesti te pisano izlaganje Zdravka Tomca ´Moji pogledi na sudbinske odluke koje je donosio dr. Franjo Tuđman u razdoblju od 1989. do 1992.´, koje je podastrijeo na znanstvenom skupu ´Tuđmanizam i detuđmanizacija´ 7. prosinca 2002.