Foto: 123rf
Gotovo je razdoblje niskih kamata i jeftine nafte
"Razdoblje ultra niskih kamatnih stopa, jeftine nafte i niske inflacije privodi se kraju i to je pozitivna vijest. Naime, u razvijenim zemljama još od ljeta očekuju ponovni rast inflacije zbog viših cijena na robnim tržištima, ali i zbog potvrđenog izlaska Kine iz deflacije", naglašava C. Dembik i podsjeća da je inflacija u zemljama skupine G7, nakon godina pada, dosegnula prosjek od 0,8 posto na kraju 2016., u usporedbi s niskih 0,35 posto, iz svibnja ove godine.
Naime, početkom ljeta globalni prinosi na državne obveznice, bez obzira na dospijeće, pali su na 0,6 posto, ali sad se ponovno oporavljaju pa bi do početka 2017. trebali dosegnuti prosjek od 1,5 posto, iako je ta razina i dalje prilično niska s obzirom na dosadašnji prosjek kroz povijest. S druge strane, podsjeća C. Dembik, cijene nafte su se počele povećavati uoči nedavnog OPEC-ovog dogovora, iako i dalje vlada sumnjičavost hoće li ga i provesti.
Sve to potvrđuje da se ekonomski uvjeti vraćaju u normalu. Naime, negativne stope bile su anomalija, kao rezultat iznimno prilagodljivih i povlađujućih monetarnih politika središnjih banaka, dok je cijena nafte od oko 40 dolara za barel bila puno normalnija, ako se pogleda da je prosjek od 1862. do 2016. 34,20 dolara. U tom kontekstu, nenormalna je bila cijena prije sredine 2014., kada je barel bio iznad 100 dolara, podsjećaju iz Kopenhagena.
Globalni rast mogao bi biti usporen
"Prva loša vijest je ta da bi se 2017. mogla pokazati kao još jedna godina sporog globalnog rasta, s prosječnim razinama ispod onih prije financijske krize, 2007. - 2008. godine", smatra C. Dembik i ističe da je udio međunarodne trgovine u svjetskom BDP-u, koji se smanjuje još od 2011., simptom tog dugotrajnog usporavanja rasta, započetog na izbijanju svjetske financijske krize.
Glavni globalni ekonomski pokretači - SAD, Kina i Europa, trenutno su u fazi usporavanja, ali unatoč tome, nastavlja C. Dembik, mala je vjerojatnost da bi u sljedećoj godini moglo doći do nove krize. Primjerice, nastavak Fedovog procesa normalizacije kamatne stope, započet u prosincu 2015., neće značajno pogoditi gospodarstvo. Čak i u slučaju da kamatne stope dosegnu razinu od 1,5 do dva posto do kraja 2017., one će i dalje biti na vrlo niskoj razini u odnosu na povijesni prosjek. Međutim, ne može se odbaciti mogućnost da bi Fed mogao zauzeti čvršći stav od očekivanog, ne bi li umanjio ekonomski učinak najavljene Trumpove jače fiskalne ofanzive, pa tržište treba biti spremno na naglu prilagodbu, komentira Dembik.
Pred Kinom je pozitivna godina
Nadalje, iz Saxo banke smatraju da je pred Kinom pozitivna godina, sa stopom rasta od šest do 6,2 posto, a optimizam baziraju na njihovom brzom uvođenju novih tehnologija u proces proizvodnje čime povećavaju produktivnost, neprestanom povećanju udjela uslužnog sektora u BDP-u te štedljivoj i učinkovitoj monetarnoj politici. No, Europa će izaći kao glavni gubitnik, s obzirom da nije doživjela snažan gospodarski oporavak, uz iznimku Velike Britanije, smatra Dembik.
"U eurozoni se u 2017. očekuje rast od 1,3 posto za razliku od 1,6 posto koliko je iznosio u ovoj godini i dva posto iz 2015., a ako se predviđanja za 2017. potvrde, ECB će biti pod dodatnim pritiskom. No, u prvom će planu i dalje ostati politički rizik zbog predstojećih izbora u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj te britanskog pokretanja Članka 50 za izlaz iz EU", smatra rukovoditelj makro analiza u Saxo banci.
Druga loša vijest je jačanje dolara, a jaka američka valuta najveća je noćna mora ulagača i donositelja političkih i gospodarskih odluka jer to znači da će globalni rast najvjerojatnije nastaviti padati, a istovremeno će jaki dolar najviše pogoditi zemlje u razvoju koje su uz njega vezale svoju valutu, ovisne su o vanjskom financiranju i još su, eventualno, pod političkim rizicima, zaključuje Dembik.