Sposobnost korištenja vatre "sigurno je značila velike promjene u odnosu prema hrani, obrani i druženju", istaknuo je autor studije Naama Goren-Inbar s Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu.
Istraživači su zaključili da je to mjesto bilo naseljeno prije približno 790.000 godina, a tamo su pronađeni ostaci spaljenog drva po čemu bi se moglo zaključiti da su to bila ognjišta, a mali komadići kamena dokazuju da je čovjek u to vrijeme znao napraviti oružje.
Na spomenutom nalazištu ima i dokaza o prehrambenim navikama pretpovijesnog čovjeka. Pronađeni ostaci pokazuju da je prvobitni čovjek jeo meso različitih životinja: konja, nosoroga, jelena, ptica.
"Ovi dokazi proširuju naše znanje o ponašanju prvih ljudi", naglasio je izraelski znanstvenik. "Sad znamo da su se znali zagrijati, kuhati i suočiti s mogućim opasnostima."
Znanstvenici su na temelju prijašnjih otkrića mislili da se čovjek počeo koristiti vatrom prije 500.000 godina, no sad se ta granica pomaknula za više od 250.000 godina.
Izraelsko nalazište je na mjestu gdje su se križali putevi iz Afrike, Azije i Europe. Korištenje vatre moglo je potaknuti naseljavanje hladnijih dijelova Europe koje je počelo prije 800.000 godina.
Ipak, otkriće o kojemu piše časopis Science ostavlja jednu nepoznanicu: istraživači još ne znaju tko je živio na mjestu gdje su pronađeni najstariji tragovi ognjišta. Možda je to bio homo erectus, koji je nestao, ili neka starija vrsta suvremenog čovjeka, homo sapiensa.
(Hina) xdgk ysb