U NEDJELJU 10. veljače predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, inače istaknuti član desničarske strane Silvija Berlusconija Forza Italia, došao je na komemoraciju u povodu Dana sjećanja koja se održavala u Basovizzi u blizini Trsta. Bio je u društvu potpredsjednika talijanske vlade Mattea Salvinija iz ekstremističke Sjeverne lige.
Toga je dana rano ujutro na svom Twitteru Tajani objavio kako osjeća moralnu dužnost, s trobojnicom u srcu, da dođe na komemoraciju na Dan sjećanja za žrtve egzodusa iz Istre, Rijeke i Dalmacije.
Na toj je komemoraciji Tajani održao i revizionistički govor koji je u međuvremenu odjeknuo u cijeloj Europi.
"Kao Talijan, kao domoljub, kao predsjednik Europskog parlamenta, napravit ću sve u svojoj moći kako bih osigurao da Bruxelles ne prestane rasvjetljavati ono što se dogodilo u ovom dijelu Italije. Tijekom sljedećeg zasjedanja Europskog parlamenta podsjetit ću na tragediju u ovim krajevima i u fojbi Basovizza, tako da znaju što se ovdje događalo", rekao je između ostaloga Tajani u svojem govoru, u kojemu je spominjao i "komunističkog diktatora Tita" i Venezuelu.
Tajani o "talijanskoj Istri i talijanskoj Dalmaciji"
Na samom kraju su došle njegove rečenice koje će izazvati buru reagiranja. "Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija. Živjeli prognani i živjele vrijednosti naše domovine", uskliknuo je Tajani.
Njegova izjava o "talijanskoj Istri i talijanskoj Dalmaciji" vjerojatno je ono po čemu će Tajani ostati zapamćen na ovim prostorima.
Nije trebalo dugo čekati na oštre reakcije, ali ne iz Hrvatske nego iz Slovenije. Kada se u ponedjeljak 11. veljače medijima počeo širiti Tajanijev revizionistički i profašistički govor, na Twitteru se brzo oglasila slovenska eurozastupnica Tanja Fajon, osuđujući Tajanijeve izjave.
Fajon je poslala i protestno pismo Tajaniju, u kojemu je navela: "Nedopustivo je da si predsjednik Europskog parlamenta, koji je svoju kampanju gradio na sloganu 'Predsjednik svih državljana EU-a', dopusti iskrivljavanje povijesti i nepoštivanje svih njezinih aspekata. Žalosti me da je u očima predsjednika Tajanija potreba za naglašavanjem talijanskog patriotizma veća i važnija od povijesnih činjenica. S obzirom na to da je predsjednik dokazao nepoznavanje povijesti, u pismu ga želim podsjetiti na Izvještaj slovensko-talijanske povijesno-kulturne komisije iz 2000. godine."
Brze reakcije slovenskog premijera i predsjednika
Bio je to samo početak baražnih reakcija iz Slovenije zbog Tajanijevog skandaloznog govora.
Na Twitteru se u ponedjeljak ujutro oglasio i slovenski premijer Marjan Šarec, koji je napisao sljedeće: "U subotu sam govorio o želji nekih da promijene slovensku povijest. Isto se događa u Italiji. Na nesreću, od strane političara koji su službenici EU-a. Ovo je povijesni revizionizam bez presedana. Fašizam je bio usmjeren na uništenje slovenske nacije."
Nije dugo trebalo čekati ni na reakciju slovenskog predsjednika Boruta Pahora. On je u ponedjeljak pisao talijanskom predsjedniku Sergiu Mattarelli u vezi s provokativnim izjavama potpredsjednika talijanske vlade Mattea Salvinija i predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija na obilježavanju sjećanja na žrtve fojbi u nedjelju u Basovizzi kod Trsta.
Pahor je u pismu izrazio duboku zabrinutost izjavama koje su u Sloveniji većinom označene nečuvenim slučajem povijesnog revizionizma te naveo da ovo nije prvi put da se u susjednoj Italiji pojavljuju i javno iznose slične teze, objavili su slovenski mediji.
Osuda slovenskog ministarstva vanjskih poslova
Izjave Tajanija i Salvinija osudilo je u ponedjeljak i slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Kako je navelo u izjavi, pijetet prema žrtvama totalitarizama te tragičnog razdoblja rata i poraća kao i sjećanje na te događaje su "civilizacijski čin" i načelo na kojemu se temelji i Europska unija, ali ih se ne smije politički koristiti i njima manipulirati.
"Zato jučerašnji pokušaji jednostrane i selektivne interpretacije povijesnih događaja u pograničnom prostoru nisu u duhu tih vrijednosti. Dodatnu zabrinutost potiču zato izjave usmjerene na povijesni revizionizam, što je u suprotnosti s načelima europskog poretka koji je određen Helsinškom završnom poveljom o sigurnosti i suradnji u Europi", stoji u priopćenju slovenskog ministarstva od ponedjeljka.
Dakle, isti dan kada su mediji objavili Tajanijev skandalozni govor, u Sloveniji su na njegove izjave promptno i žestoko reagirali premijer, predsjednik države i ministarstvo vanjskih poslova, dakle sve relevantne državne institucije. Bilo je tu i raznih drugih osuđujućih reakcija - među kojima nije ona lidera desne opozicije u Sloveniji Janeza Janše - no za jednu je ozbiljnu državu ključno kako su reagirale nadležne institucije.
Na Plenkovićevu mlaku reakciju se trebalo čekati do ponedjeljka u 17 sati
U isto vrijeme su hrvatske državne institucije šutjele na Tajanijeve okupatorske izjave. U Sloveniji su već odavno reagirali i predsjednik Borut Pahor i premijer Marjan Šarec i ministar vanjskih poslova Miro Cerar, dok u Hrvatskoj tog ponedjeljka prije dva dana nije došlo ni A ni B ni od premijera Andreja Plenkovića, ni predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a niti od ministrice vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić.
Cijela se slovenska vlast digla na noge, dok je HDZ-ova vlast u Hrvatskoj skoro cijeli ponedjeljak šutjela.
Trebalo je čekati do 17 sati u ponedjeljak da premijer Plenković stidljivo izađe pred novinare, mlako osudi Tajanijeve izjave, te naglasi kako su telefonski razgovarali.
Plenković od Tajanija nije zatražio čak ni ispriku, nego je upućivao na to da će njegov osobni prijatelj dodatno pojasniti što je htio reći. Tajani je onda ubrzo objavio neuvjerljivo pojašnjenje u kojemu je tvrdio da njegova izjava o "talijanskoj Istri i Dalmaciji" nije izraz teritorijalnih pretenzija.
Kolindinih 38 riječi osude
Kolindi je trebalo još dulje nego Plenkoviću da nešto javno poruči oko Tajanijevih izjava. U ponedjeljak navečer poslala je kratko priopćenje, od tek 38 riječi, u kojemu je navela sljedeće: "Povijesni revizionizam i iredentizam apsolutno su neprihvatljivi. Temelji Europske unije i njenih institucija ne počivaju na takvim vrijednostima. Odlučno odbacujem i osuđujem pokušaje mijenjanja povijesti i posezanje za hrvatskim teritorijem. O tome ću izvijestiti talijanske i EU institucije."
Predsjednici je posezanje za hrvatskim teritorijem bilo vrijedno tek 38 riječi i zakašnjele reakcije, dok je u nekim stvarima koje se ne tiču državnog suvereniteta znala mnogo brže i opširnije reagirati.
Sramotno nesnalaženje i izvlačenje hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova
No možda se najviše izblamiralo Ministarstvo vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić, koje isprva nije znalo što bi trebalo učiniti! Na pitanje hoće li Hrvatska poduzeti neke korake u vezi s Tajanijevim izjavama, Pejčinović Burić je odgovorila da je na Europskom parlamentu da se očituje. Tek onda će Hrvatska vidjeti što će i kako reagirati, kao da reakcija Hrvatske kao članice EU-a ovisi o reakciji Europskog parlamenta.
Ipak, nakon burne reakcije domaće javnosti, Ministarstvo vanjskih poslova uspjelo je sastaviti priopćenje u kojemu osuđuje Tajanija. No ministrica se u utorak izvlačila na tehnikaliju da Tajani nije talijanski dužnosnik pa zato ne može slati protestno pismo talijanskim institucijama, što Sloveniju i njene institucije nije zaustavilo u obrani svoje države.
Svi iz hrvatske vlade su se u svojim komentarima pak pridržavali mlakog Plenkovićevog tona, često i ponavljajući da nemaju što dodati premijerovim riječima.
Pahor talijanskom kolegi pisao već u ponedjeljak, Kolinda tek u utorak
Kolinda se pak u utorak ipak sjetila poslati pismo talijanskom predsjedniku Sergiu Mattarelli, što je Borut Pahor učinio već u ponedjeljak.
U svakom slučaju, nema sumnje da je Slovenija na Tajanijev revizionistički ispad reagirala mnogo oštrije i brže od Hrvatske te da je slovenski državni vrh pokazao kako se brane državni interesi.
Plenković i Kolinda se vjerojatno nisu htjeli zamjeriti kolegi iz Europske pučke stranke
Objašnjenje za ovakvo ponašanje hrvatskog državnog vrha vjerojatno se, uz poslovičnu nesposobnost, nalazi u tome što je Tajani član Europske pučke stranke (EPP), kojoj pripada i HDZ, te Plenković očito nije htio biti jako grub prema svom stranačkom kolegi i osobnom prijatelju, dok su hrvatski nacionalni interesi i dostojanstvo stavljeni u drugi plan. Samoproglašeni veliki europejac Plenković se u slučaju Tajanijevih skandaloznih izjava postavio podanički, a ne državnički, za razliku od slovenskog premijera Šarca.
Beskičmenjački stav Plenkovićeve vlade u ovom slučaju se možda najbolje vidi ako se prisjetimo da su srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina svojedobno zbog skandaloznih izjava proglasili personom non grata u Hrvatskoj. No koliko god iritantan Vulin bio, on u tim izjavama ipak nije izražavao teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, za razliku od Tajanija, zbog kojega se Plenković i njegova ministrica vanjskih poslova nisu usudili ni poslati diplomatsku notu Italiji niti od Tajanija zatražiti ispriku.