PROSJEČNA cijena četvornog metra prodanog novoga stana u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine iznosila je 12.643 kune, što je 1.2 posto više nego u istom razdoblju 2019., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pritom je prosječna cijena četvornog metra novog stana u Zagrebu iznosila 13.803 kune, što je 4.3 posto više nego godinu prije, a u ostalim naseljima 11.140 kuna ili 4.9 posto manje.
Prosječna cijena četvornog metra novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez programa društveno poticane stanogradnje (POS), iznosila je u Hrvatskoj u drugom polugodištu prošle godine 12.813 kuna, što je za 1.2 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, pokazuju podaci DZS-a.
Pritom je u Zagrebu cijena kvadrata na godišnjoj razini porasla za 5.5 posto, na 14.125 kuna, a u ostalim naseljima je pala za šest posto, na 11.181 kunu.
Stan u garaži
Ekipa RTL-ove Potrage istražila je što se sve nudi u Zagrebu. Povod im je bio stan o kojem se prije nekoliko tjedana pričalo, a koji se nalazi u stupu garaže. Riječ je o prostoru od 50 kvadrata, a za kojeg vlasnik traži 59 tisuća eura. Vlasnik nije želio pred kamere, ali je priznao da stan istražuje građevinska inspekcija. Kako neslužbeno doznaje Potraga, inspekcija je od njega zatražila dokaz o građevinskoj dozvoli.
Drugi nesvakidašnji stan na koji su naišli je trosobni stan od 33 kvadrata na Kvatriću, s cijenom od gotovo 3000 eura po kvadratu. Sobe su velike oko 7 kvadrata, a agent koji ga prodaje upozorava da vlasnica od 89 tisuća eura, koliko traži za stan, neće previše odstupati.
"Ali kažem vam, gospođa sigurno bitno cijenu neće spustiti, to znači tri-četiri tisuće dolje, više ne vjerujem."
Stan u kojem se WC dijeli sa susjedima
Kristina Matušić, agentica za nekretnine, pokazala je jedan od čudnijih stanova koje prodaje.
"Pa evo, nalazimo se na Kvatriću u jednoj zgradi iz '38. Ono što je ovdje specifično je zapravo da se WC nalazi van stana i nalazi se na jednoj poluetaži i dijeli se sa susjedima", govori agentica za prodaju nekretnina Kristina Matušić.
I Kristini je, u dugogodišnjoj karijeri, ovo jedan od neobičnijih stanova koje prodaje.
"Dolje, u stanu se nalazi voda i odvod, ali WC nije složen. Ovdje je nekad bila predviđena kupaonica i koristila se čak u svoje vrijeme. Postoje čak i nekakvi prijedlozi kako bi se to moglo riješiti, postoje pumpe koja bi mogle, eventualno WC kad bi se napravio ovdje u ovom suterenskom stanu, koje bi otpadne vode odvodile do kanalizacije", kaže Matušić.
"Ovdje nam je 31 kvadrat, cijena je 37.000 eura što nije više visoka cijena, to je 1193 eura po kvadratu uz ulaganja koja bi bila ovdje potrebna, isplatilo bi se u tom slučaju", jasno će agentica za prodaju nekretnina.
Na tržištu je već šest mjeseci i lako moguće da će ga prodati kad krene APN. Jer stanje na tržištu nekretnina nije ovakvo od jučer.
"Pa zadnjih par godina je već bilo primjetno da cijene na tržištu stanova rastu. Sad je to nešto primjetnije, pogotovo jer su ljudi radi potresa koji su nas zadesili počeli bježati iz centra, iz starih zgrada, traži se novogradnja. Nema dovoljno dobrih nekretnina koliko ima kupaca, tako da nekretnine postižu dosta visoke cijene", govori agentica.
Istok jeftiniji, ali na Maksimiru cijene idu do 3000 eura po kvadratu
Više čak ni nema cjenovne podjele po kvartovima. Istok, doduše, još drži najniže cijene, ali demantira ga Maksimir u kojem novogradnju prodaju i po tri tisuće eura po kvadratu.
"Mi uvijek sugeriramo vlasnicima stanova cijenu, pogotovo ako smatramo da su nerealni, da su postavili visoku cijenu", kaže Matušić.
Ali prodavatelji, osobito oni kojima se nikamo ne žuri, često ne odstupaju od visoke cijene jer su već shvatili kakvo je stanje na tržištu.
"Pa dobro, s obzirom na trenutnu situaciju kad je velika potražnja, a možda relativno mala ponuda, u takvoj situaciji se možda i takve nekretnine mogu prodati. Ima ljudi koji nemaju velike budžete, a traže krov pod glavom, možda ne kao neko rješenje za non-stop nego za neki privremeni boravak za dan, dva", kaže vlasnik agencije za nekretnine Boro Vujović.
I, dodaje Boro Vujović, mogle bi se prodati iz više razloga.
"Sad se sprema nova runda APN-a, interes je apsolutno prisutan, kupaca ima i nekretnine se prodaju kao da nema ni korone i kao da ima potresa."
APN i potres nisu jedini krivci za rast cijena
No, za rast cijena nisu krivi samo APN i potres.
"Rast cijena je krenuo tamo negdje krajem 2016., uzelo je zamaha 2017. i konstantno se nastavlja do 2019. Početak 2020. je imao tu tendenciju, pogotovo što je prvi put APN, odnosno subvencije, naši popularno zvani APN-ovi krediti su bili najavljeni za ožujak, odnosno travanj prošle godine, onda se dogodio lockdown, to je malo zaustavilo cijelu priču, došlo je do određene stagnacije", kaže Vujović.
S tim se slaže i Gojko Bežovan, profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta koji se primarno bavi problemima stanovanja. Navodi razloge ovako visokih cijena kakve su danas.
"Nakon dugo vremena krize na stambenom tržištu došle su nove generacije mlađih ljudi koji trebaju stan. Turističke sezone su bile relativno dobre, tu se akumulirao kapital i onda je vlada počela dijeliti subvencije stambenih kredita", tvrdi Bežovan.
U jednom segmentu obojica krive državu koja ne pridonosi razvijanju tržišta kapitala.
"I sad imamo još činjenicu da se kod nas srušilo tržište kapitala. Građani koji imaju novac, a nemaju više gdje novac ulagati, ne ulažu ga u dionice. U bankama ako ga drže, oni efektivno gube, gdje oni onda ulažu u nekretnine", istaknuo je profesor Bežovan.
"Ne poznajemo možda druge instrumente ulaganja i onda ulažemo u nekretninu jer, nekako, to nam je sigurno i znamo da ćemo od toga imati određeni povrat i određenu sigurnost", kaže Vujović.