Neuspjeh trgovinskih pregovora između Sjedinjenih Država i Kanade otkriva ograničenja agresivne strategije kojom predsjednik Donald Trump pokušava iz temelja promijeniti američke trgovinske odnose.
Njegov pristup snažnog pritiska u ovom slučaju nije donio rezultate, piše u analizi Washington Post. Trump je proteklih dana pokušao iskoristiti pravno sporne ovlasti kako bi Kanadu prisilio na ustupke. Umjesto popuštanja, kanadski premijer Mark Carney napustio je pregovore. Svoju je odluku obrazložio time što je američka strana neprestano proširivala popis svojih zahtjeva.
"To je veliki udarac za Trumpovu trgovinsku politiku. Nalazimo se u trenutku u kojem bi druge zemlje mogle vrlo pažljivo pratiti kako će se ovo razvijati jer su i one sve frustriranije zahtjevima koje SAD postavlja u tim uglavnom jednostranim trgovinskim sporazumima", rekla je Wendy Cutler, bivša američka trgovinska pregovaračica, a danas potpredsjednica Asia Society Policy Institutea.
SAD je tijekom protekle godine sklopio deset "recipročnih trgovinskih sporazuma" sa zemljama poput Malezije, Kambodže i Argentine, kao i druge trgovinske okvire s Europskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Japanom. Cutler smatra da bi neke od tih zemalja sada mogle zatražiti izmjene svojih sporazuma nakon što su vidjele kakve je ustupke Washington bio spreman ponuditi Kanadi, uključujući smanjenje pojedinih carina na industrijske metale.
Trumpova strategija počiva na ogromnoj snazi američkog tržišta
Trumpova administracija pregovore vodi polazeći od uvjerenja da je desetljećima američka trgovinska politika oslabila domaću proizvodnju te da SAD sada mora iskoristiti veličinu svog gospodarstva kako bi natjerao druge zemlje na ustupke.
Logika administracije je jednostavna: američko tržište vrijedno oko 32 bilijuna dolara dovoljno je važno da druge države pristanu otvoriti vlastita tržišta, ulagati u SAD i mijenjati svoju trgovinsku politiku kako bi izbjegle jednostrane američke carine.
Za Washington ti pregovori nisu pregovori jednakih partnera. Polazi se od pretpostavke da druge zemlje moraju ponuditi ustupke kako bi izbjegle američke trgovinske prepreke.
Glavni američki trgovinski pregovarač Jamieson Greer i ministar financija Scott Bessent javno su se žalili da su Kanada i Kina jedine zemlje koje su uzvratile na Trumpove carine uvedene prošle godine.
Administracija svoje poteze predstavlja kao pokušaj uspostavljanja pravednijeg globalnog trgovinskog sustava. Međutim, kineski otpor prošle godine pokazao se učinkovitim. Kina je privremeno ograničila izvoz ključnih rijetkih minerala, nakon čega je Trump smanjio troznamenkaste carine na kinesku robu i dogovorio trgovinsko primirje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Kanada nije pristala na američke uvjete
Pregovori SAD-a i Kanade trebali su spriječiti uvođenje novih carina od 50 posto, kojima je Trump zaprijetio u srpnju ako Carney ne povuče kanadske protumjere uvedene nakon ranijih američkih carina.
Trump je u utorak čak objavio da su dvije strane postigle "DOGOVOR" i da im treba još nekoliko dana za završetak dokumentacije. No pregovori su ubrzo propali. Time su se otvorila pitanja o tome koliko su uopće trajni trgovinski dogovori koje Trumpova administracija sklapa s drugim zemljama.
SAD, Kanada i Meksiko već imaju trgovinski sporazum, USMCA, potpisan 2020. godine. Trump ga je tada opisao kao "najveći, najpošteniji, najuravnoteženiji i najmoderniji trgovinski sporazum ikada postignut".
No ove godine zaprijetio je povlačenjem iz sporazuma i zatražio velike promjene kojima bi se dodatno potaknula proizvodnja u SAD-u. Istodobno je uveo carine na kanadsku robu, čime je zapravo prekršio duh postojećeg sporazuma.
Carney je u subotu u Ottawi aludirao na problem pregovaranja s Trumpom, čiji se stavovi često mijenjaju. "Od početka smo prepoznali da se Amerika promijenila. Shvaćamo da je ponekad njezin potpis napisan olovkom", rekao je kanadski premijer.
Nesuglasice postoje i unutar Trumpove administracije
Pregovore dodatno kompliciraju neslaganja unutar same američke administracije. Svi vodeći dužnosnici podržavaju Trumpov cilj jačanja američke proizvodnje, ali tijekom pregovora s Kanadom pojavila se podjela oko toga koliko daleko ići u smanjenju carina.
Greer je bio spreman razmotriti smanjenje postojeće carine od 50 posto na proizvode od aluminija na 25 posto u zamjenu za kanadske ustupke.
Međutim, savjetnik Bijele kuće za trgovinu Peter Navarro i ministar trgovine Howard Lutnick protivili su se tome. Smatrali su da su visoke carine na aluminij potrebne kako bi se potaknula proizvodnja u SAD-u.
"Navarro i Lutnick obojica su vikali na Greera: 'Što radiš? Ovo je glupo. Nećemo to jednostavno pokloniti'", rekao je jedan predstavnik industrije, pod uvjetom anonimnosti.
Washington je tražio i ograničavanje kanadske trgovinske politike
Pred kraj pregovora SAD je tražio da se iz mogućeg smanjenja carina izuzmu teški kamioni proizvedeni u Ontariju, poput Forda F-350 i F-450 te GM-ova Silverada. Carney je rekao da bi takva politika dugoročno učinila proizvodnju tih vozila u Kanadi "ekonomski neisplativijom".
Washington je također želio ograničiti pravo Kanade da sklapa trgovinske sporazume s drugim državama. To je za Carneyja bilo posebno problematično jer upravo pokušava smanjiti gospodarsku ovisnost Kanade o njezinu sve manje pouzdanom južnom susjedu.
Trumpov nediplomatski stil dodatno je otežao Carneyju političko prihvaćanje dogovora. Američki predsjednik više je puta govorio da bi Kanada trebala odustati od suvereniteta i postati 51. savezna država SAD-a.
U međuvremenu je javno raspoloženje u Kanadi postalo izrazito antiameričko.
"Trgovinski odnos dug 160 godina došao je do svoje crvene linije", rekao je Flavio Volpe, predsjednik Udruge proizvođača automobilskih dijelova iz Toronta.
SAD ipak ovisi o Kanadi
Trump je u lipnju rekao da SAD "ne treba ništa što Kanada ima" te da Kanada treba sve što SAD posjeduje. No gospodarska stvarnost mnogo je složenija.
Američki poljoprivrednici ovise o Kanadi za gotovo 80 posto kalijevih gnojiva koje koriste svake godine. Sjeverne američke savezne države poput New Yorka, Michigana, Vermonta, Minnesote i Mainea dio električne energije dobivaju iz kanadskih hidroelektrana.
Američke rafinerije na Srednjem zapadu također su prilagođene preradi teške sirove nafte iz Kanade, što pomaže održavanju cijena goriva nižima nego što bi inače bile. Ukupna trgovina SAD-a i Kanade svake godine premašuje 700 milijardi dolara.
Carine bi mogle pogoditi američke potrošače
Propast pregovora znači da će poduzeća s obje strane granice morati računati na nagli rast troškova. Posebno bi mogla stradati mala američka poduzeća. Ona carine moraju platiti odmah pri uvozu, dok novac od svojih kupaca često dobivaju tek nakon 30 ili 60 dana.
Jason Miller, profesor upravljanja lancem opskrbe na Michigan State Universityju, očekuje značajan pad uvoza pojedinih kategorija proizvoda jer ih uvoznici jednostavno neće moći financirati. To bi moglo dovesti do nestašice određenih proizvoda na američkim policama.
U drugim slučajevima američke tvrtke neće moći lako pronaći domaću zamjenu za kanadsku robu, posebno kada je riječ o poluproizvodima i materijalima za ambalažu.
Takve će proizvode nastaviti uvoziti, ali će dio dodatnog troška od 50 posto vjerojatno prebaciti na krajnje potrošače.
Kanada priprema protumjere
Carney je najavio da će Kanada 8. rujna odgovoriti na nove američke carine vlastitim trgovinskim mjerama.
Odgoda bi, prema mišljenju nekih analitičara, mogla ostaviti dovoljno vremena da se obje strane smire i ponovno sjednu za pregovarački stol.
"Strane će se tada vratiti za stol. Sjeverna Amerika je previše integrirana da bi se sve raspalo zbog dogovora koji je sastavljan 14 dana", rekao je Dan Ujczo, odvjetnik za trgovinsko pravo iz Ohija. No umjesto otvaranja formalnih pregovora o promjenama USMCA-a, Washington i Ottawa sada bi mogli ući u novi ciklus carina, protumjera i novih protumjera.
Dodatni problem predstavljaju pravni izazovi Trumpovim carinama od 50 posto, uvedenima na temelju zakona iz 1930. godine koji dosad nije bio korišten.
Trumpove carine stižu u osjetljivom političkom trenutku
Nove američke carine na proizvode od hokejaških palica do alkohola mogle bi povećati cijene za američke potrošače manje od tri mjeseca prije kongresnih izbora 3. studenoga.
Ti bi izbori mogli demokratima omogućiti preuzimanje kontrole nad Kongresom. Ankete pokazuju da će rast troškova života biti jedna od ključnih tema na izborima.
Propast pregovora s Kanadom stoga nije samo trgovinski problem. Ona predstavlja i ozbiljan test Trumpove strategije prema međunarodnim partnerima. Ako Kanada uspije izdržati američki pritisak i izboriti povoljniji položaj, druge države koje su nezadovoljne američkim zahtjevima mogle bi zaključiti da se Trumpovoj strategiji ipak može suprotstaviti.
Za Trumpovu administraciju najveći problem možda je upravo to što su Sjedinjene Države, unatoč golemoj gospodarskoj snazi, i dalje dio duboko povezanog globalnog sustava u kojem ni najveća ekonomija ne može jednostavno ignorirati vlastitu ovisnost o trgovinskim partnerima.