BAREM još 130.000 ljudi umrlo je od koronavirusa u svijetu povrh 450.000 službeno prijavljenih smrtnih slučajeva, navodi novo BBC-jevo istraživanje.
Pregled preliminarnih podataka o smrtnosti iz 27 zemalja pokazuje da je na mnogim mjestima ukupan broj smrtnih slučajeva tijekom pandemije bio veći od normalnog, čak i kad se uzima u obzir virus. Takozvani "višak umrlih", broj umrlih iznad prosjeka, sugerira da ljudski utjecaj na pandemiju daleko premašuje službene brojke koje su objavljivale vlade širom svijeta.
Neki od tih ljudi mogu biti žrtve pandemije bolesti covid-19, ali ostali bi mogli biti žrtve preopterećenog zdravstvenog sustava i više ostalih faktora. BBC je objavio podatke za Brazil, Italiju, Južnoafričku Republiku i Veliku Britaniju te prikazao da se višak umrlih pojavljuje u sve četiri države povrh povećanog broja umrlih uslijed pandemije koronavirusa.
Kako prikazuje i grafika ispod, iscrtkana linija označava očekivani broj umrlih, vertikalna linija početak pandemije koronavirusa, a obojene površine koje se ističu nakon vertikalne linije - povećani broj umrlih uslijed pandemije (crvena boja) i tzv. višak umrlih (plava boja).
Izravna usporedba broja umrlih između različitih država je ekstremno teška. Preciznost podataka o umrlima od koronavirusa jako ovisi o tome koliko je ljudi testirano na virus u pojedinim zemljama te jesu li vlade u službene podatke uključivale broj umrlih od virusa izvan bolničkih sustava.
Kako se virus širio svijetom tako su države dostizale različite faze pandemije u različitim trenucima. Na nekim mjestima višak umrlih mogao bi još dodatno rasti u sljedećim tjednima i mjesecima, pogotovo nakon što se brojke revidiraju, dok se u nekim državama broj umrlih vraća u normalu, ka očekivanom broju umrlih neovisno o pandemiji.
Analiza smrti od svih uzroka tijekom izbijanja i uspoređivanje sa smrtnim slučajevima u istom razdoblju iz prethodnih godina može pružiti precizniju, ali tek privremenu procjenu stvarnog broja smrtnih slučajeva pandemije koronavirusa.
Velika Britanija
Broj umrlih u Velikoj Britaniji je za 43 posto veći od prosjeka s oko 64.500 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 51.804
Višak umrlih: 12.729
Austrija
Broj umrlih u Austriji je za 11 posto veći od prosjeka s oko 1300 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 618
Višak umrlih: 685
Brazil
Broj umrlih u Brazilu je za 38 posto veći od prosjeka s oko 19.300 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 15.830
Višak umrlih: 3486
Francuska
Broj umrlih u Francuskoj je za 25 posto veći od prosjeka s oko 28.400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 26.380
Višak umrlih: 1989
Njemačka
Broj umrlih u Njemačkoj je za 4 posto veći od prosjeka s oko 7100 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 7792
Višak umrlih: uglavnom nema
Španjolska
Broj umrlih u Španjolskoj je za 50 posto veći od prosjeka s oko 42.900 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 27.709
Višak umrlih: 15.158
Švedska
Broj umrlih u Švedskoj je za 24 posto veći od prosjeka s oko 4200 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 3981
Višak umrlih: 190
Sjedinjene Američke Države
Broj umrlih u SAD-u je za 64 posto veći od prosjeka s oko 97.300 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 70.266
Višak umrlih: 26.986
Italija
Broj umrlih u Italiji je za 40% posto veći od prosjeka s oko 42.900 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 26.644
Višak umrlih: 16.278
Čile
Broj umrlih u Čileu je za 16% posto veći od prosjeka s oko 3200 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 1053
Višak umrlih: 2181
Ekvador
Broj umrlih u Ekvadoru je za 108% posto veći od prosjeka s oko 19500 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 3358
Višak umrlih: 16.107
Jakarta, Indonezija
Broj umrlih u Indoneziji je za 55% posto veći od prosjeka s oko 4700 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 517
Višak umrlih: 4214
Iran
Broj umrlih u Iranu je za 6% posto veći od prosjeka s oko 6400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 1433
Višak umrlih: 5013
Japan
Broj umrlih u Japanu je za 0,3% posto veći od prosjeka s oko 400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 51
Višak umrlih: 301
Nizozemska
Broj umrlih u Nizozemskoj je za 30% posto veći od prosjeka s oko 9600 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 5819
Višak umrlih: 3751
Norveška
Broj umrlih u Norveškoj je za 1% posto veći od prosjeka s oko 100 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 216
Višak umrlih: uglavnom nema
Peru
Broj umrlih u Peruu je za 87% posto veći od prosjeka s oko 18900 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 4638
Višak umrlih: 14287
Portugal
Broj umrlih u Portugalu je za 15% posto veći od prosjeka s oko 2800 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 1218
Višak umrlih: 1537
Moskva i St. Petersburg, Rusija (od 1. travnja do 31. svibnja)
Broj umrlih u Rusiji je za 30% posto veći od prosjeka s oko 9100 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 7030
Višak umrlih: 2104
Srbija
Broj umrlih u Srbiji je za 5% posto manji od prosjeka s oko 800 umrlih manje od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 179
Višak umrlih: uglavnom nema
Južnoafrička Republika
Broj umrlih u JAR-u je za 9% posto manji od prosjeka s oko 42.900 umrlih manje od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 755
Višak umrlih: uglavnom nema
Južna Koreja
Broj umrlih u Južnoj Koreji je za 5% posto veći od prosjeka s oko 2400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 163
Višak umrlih: 2215
Istanbul, Turska (od 16. ožujka do 24. svibnja)
Broj umrlih u Turskoj je za 32% posto veći od prosjeka s oko 4500 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 4340
Višak umrlih: 190
Tajland
Broj umrlih na Tajlandu je za 2% posto veći od prosjeka s oko 2400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 57
Višak umrlih: 2316
Švicarska
Broj umrlih u Švicarskoj je za 10% posto veći od prosjeka s oko 1400 umrlih više od prosjeka.
Službeni broj umrlih od koronavirusa: 1639
Višak umrlih: uglavnom nema
Ne postoji konačna tablica iz koje se može izvesti zaključak tko je pretrpio najveću štetu, ali se može napraviti široka usporedba između država tijekom prvog vala pandemije, navodi BBC-jev šef statistike Robert Cuffe.
Peru, Čile i Brazil još uvijek doživljavaju veliki porast u broju umrlih pa će se i njihovo stanje podataka rapidno mijenjati u sljedećim tjednima. Slika je nešto stabilnija u državama u kojima je ukupan broj umrlih prešao vrhunac ili je blizu povratka u normalu.
Među tim državama je i skupina u kojoj su Velika Britanija, Španjolska, Italija i Belgija, koje bilježe povećan broj umrlih za čak 30 posto više od prosjeka. Stanje je dosta drugačije u Japanu i Njemačkoj ili ostalim zemljama gdje je tjedni broj umrlih povećan, više ili manje, za svega pet posto više od prosjeka.
"Ako bismo podatke gledali malo drugačije, brojanje smrti po glavi stanovnika, ili korištenje istog broja umrlih, ali po tjednima za svaku zemlju, dobili bismo nešto drugačije podatke", objašnjava Cuffe i podsjeća da su svi dostupni podaci prije svega privremeni te zaključuje da se još uvijek ne može izvesti precizna procjena, ali se može identificirati klub nesretnih zemalja koji će se, nažalost, samo širiti kako vrijeme prolazi.
Kako se u ovoj analizi mjerio "višak umrlih"?
Cuffe objašnjava da su za mjerenje viška umrlih koristili podatke o smrtnosti od svih uzroka. Takvu vrstu podataka najčešće zemlje javno objavljuju pod ingerencijom ministarstva zdravstva. Proces može zahtijevati dosta vremena i truda, pa je sav broj umrlih u recentnim mjesecima isključivo preliminaran i podložan revizijama. Vjerojatno je da će rasti u narednim mjesecima.
Višak umrlih predstavlja ukupan broj smrti koji je veći od povijesnog prosjeka. Ti podaci nisu prilagođeni prema godištu umrlih, pa time ne podrazumijevaju i demografske razlike u populacijama između zemalja.
Ukupan broj viška umrlih za svaku zaokružen je na najbližu stotinu.
Kako je odabrano 27 država za ovo istraživanje?
Cuffe objašnjava da se njegov tim fokusirao na one zemlje koje imaju snažne podatke o smrtnosti u periodu od četiri tjedna prije pandemije koronavirusa. Ako pouzdani podaci nisu bili dostupni na nacionalnoj razini, tražili su se podaci iz manjih regija, poput istanbulske u Turskoj. U Jakarti u Indoneziji za prikaz umrlih služe zapisi o pogrebima u tom gradu.
Kako se definirao početak pandemije u svakom od promatranih područja?
Početak pandemije definirao se u tjednu ili mjesecu kada je službeno potvrđena peta žrtva od koronavirusa u određenom području. Razdoblje se proteže do najnovijeg datuma za koji postoje dostupni podaci koji se vjerojatno neće značajno promijeniti.
U većini slučajeva računala se osnovna vrijednost očekivane smrti od prosjeka prijavljenih smrtnih slučajeva za to područje tijekom pet godina, od 2015. do 2019. Gdje je to moguće, koristili su se podaci o broju očekivanih smrti koje je modeliralo statističko tijelo za tu zemlju kako bi se u obzir uzele promjene stanovništva ili poznatih čimbenika okoliša.
Što znači "uglavnom nema" kod podataka nekih zemalja?
U tablici s podacima o službenom broju umrlih i višku umrlih, kod nekih zemalja stoji "uglavnom" i to znači dvije stvari - ili je višak umrlih uračunat u službene podatke o umrlima od koronavirusa ili viška umrlih nije ni bilo.
Višak umrlih računao se tako što se od ukupnog broja umrlih oduzimao broj umrlih od koronavirusa.
Koji izvori su korišteni za ovu analizu?
Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa najčešće je dostavljan iz službenih vladinih podataka. Službeni podaci nisu svugdje jednako pristupačni pa su se ondje gdje se do njih nije moglo doći umjesto toga koristili podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Za područja koja velikim dijelom obuhvaćaju dio cijele nacije, poput Jakarte, korišteni su smrtni slučajevi specifični za to područje. Za Istanbul, dostupni podaci o smrtnosti od covida-19 objavljuju se samo na nacionalnoj razini. To uzrokuje podcjenjivanje stvarnog broja viška smrtnih slučajeva koji se ne pripisuju koronavirusu u Istanbulu jer broj koji se pripisuje covidu-19 predstavlja ukupni iznos za cijelu Tursku.
Postoje li i drugi načini za mjeriti učinak virusa?
BBC-jev šef statistike na koncu objašnjava da postoji više načina za mjerenje učinka virusa na populaciju. Usporedba viška umrlih i očekivanog broja umrlih je samo jedan od načina. No Cuffe upozorava da na ove podatke jako utječe i duljina trajanja pandemije koja nije ista u svim zemljama.
Tako će države koje imaju brzi rast umrlih i brzi pad umrlih, kao što je Španjolska, imati i manji očekivani broj umrlih tijekom pandemije u usporedbi s onim zemljama u kojima je pandemija dulja, kao u Velikoj Britaniji. Nizak broj očekivanih smrti u Španjolskoj čini efekt da višak umrlih izgleda mnogo veći u postocima nego što to zapravo jest.
Još jedan način na koji se može provesti ovo istraživanje je gledati višak umrlih po milijunu stanovnika na nekom području. To bi olakšalo usporedbu zemalja s velikom diskrepancijom u broju stanovnika. No isto tako, takvim pogledom na podatke države sa starijom i populacijom lošijeg zdravlja izgledale bi lošije jer takav pogled ne uzima u obzir činjenicu da se u državi sa starijom populacijom očekuje veći broj umrlih.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.