KOKAIN je na svakom koraku - u političkom svijetu, novinarskom, liječničkom, odvjetničkom, poduzetničkom, a krijumčari i dileri prodaju ga svakodnevno. Posljednjih je godina rapidno porasla potrošnja kokaina, samo u Zagrebu za 300 posto.
Novinar Vilim Cvok i dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, autori su knjige "Hrvatska u kokainskom ruletu smrti".
Kilo kokaina u Latinskoj Americi dođe 3 do 4 tisuće eura, a kod nas i do 50.000
"Posao je očito postao veći, samim tim i unosniji. Upravo iz Južne Amerike krijumčarskim kanalima kokain pristiže i na ove naše prostore. Ulog je velik, zarada krijumčara još veća. Hrvati sudjeluju kao mule, odu u Latinsku Ameriku, progutaju kilogram-dva kokaina umotan u kondome i donesu to u Hrvatsku. Onda se to onda razbija i miješa. Kilogram kokaina u Latinskoj Americi košta od 3 do 4 tisuće eura, a kad dođe u Europu, cijena mu raste na 35 tisuća bez miješanja punilima. Dodatno miješanje diže cijenu na 45 do 50 tisuća eura. Kad se prodaje na malo, onda košta 500 do 700 kuna za gram", rekao je Cvok za HRT.
"Neki su taj biznis platili glavom. Nekad najskuplja droga, dostupna samo bogatima, danas je postala omiljena među mnogim Europljanima, ali i Hrvatima", smatra doktor Ćelić. Razlozi? Vrijeme u kojem živimo, velika očekivanja koja stavljamo pred sebe i želja za uspjehom.
"U tom kontekstu možemo govoriti da neki uspješni ljudi žele biti još uspješniji. Liječnici, odvjetnici, menadžeri, neki od njih koriste kokain da bi imali veću koncentraciju. Međutim, kako raste tolerancija i količina konzumacije, moraju potražiti stručnu pomoć. Postoje ljudi koji konzumiraju i do pet grama kokaina dnevno", kazao je Ćelić.
Bivša ovisnica: Kokain je velika prevara
Stručna pomoć bila je potrebna Željki Jakopčević. Zbog problema s drogom šest je godina provela u komuni u Španjolskoj. Danas radi s onima kojima treba pomoć u borbi s ovisnošću. Dobro zna kako kokain djeluje na čovjeka. Nedugo poslije uzimanja postanete euforični, a onda i posve nekritični. Pod njegovim utjecajem osoba je sklona brzoj vožnji, nesputanom seksu, izljevima oduševljenja...
"Kao društvo smo dosta ubrzani i ovaj stil života treba ispratiti. Želimo svi postići više - ubrzati se. Razvoj ove tehnologije i ja sama jako teško pratim, a ne znam kako društvo u cjelini. Taj kokain koji daje nekakvo samopouzdanje i na prvu sve uspijevaš i sve možeš velika je prevara. To zadovoljstvo kojem težimo na kokainu je na prvu, odjednom, jako veliko. Ali onda iz tog jednog velikog plusa spuštamo se u veliki minus. Dugi vremenski period je potreban da dosegnemo samog sebe iz kojeg smo krenuli", poručila je bivša ovisnica Željka.
"Dileri su svuda, svaki kvart ima jednog većeg i par manjih dilera. U Zagrebu se po nekim nalazima godišnje potroši 50 kilograma kokaina", rekao je Cvok. Nabava nije veliki problem. Osim među pripadnicima estrade, kokain je popularan i među menadžerima, liječnicima, odvjetnicima i sportašima, a nije nepoznanica ni u svijetu politike.
Liječenje je specifično, nema zamjenskih lijekova
Kokain djeluje na kognitivne funkcije, naglasio je doktor Ćelić, i kod konzumenta stvara privid da on kontrolira svoju ovisnost, odnosno uvjerenje da i nije ovisnik. Za razliku od, primjerice, heroina, fizička je ovisnost gotovo zanemariva, ali stvara se psihička. Liječenje je specifično jer ne postoje zamjenski lijekovi koji pomažu u terapiji. Uglavnom se sve svodi na razne psihoterapijske postupke.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama nedavno je proveo istraživanje koje je pokazalo da je u prva tri mjeseca pandemije u Europi pala konzumacija droga, među ostalim i kokaina. Kao glavni razlozi navedeni su karantena, zatvaranje noćnih klubova i otežana prodaja droge na ulicama.