Prilično je jasno da u programu i djelovanju Domovinskog pokreta prevladavaju ideološke i svjetonazorske teme. Na meti su im nerijetko Srbi i SDSS, migranti, "globalisti", ljevičari i oni koji po njihovom sudu nisu dovoljno veliki Hrvati, a u skladu s time vode i pregovore o podjeli ministarskih fotelja u izglednoj budućoj vladi s HDZ-om.
Zanima ih samo ideologija i "utjerivanje hrvatstva"
Naime, DP nije iskazao pretjerani interes za, primjerice, diplomaciju, javnu upravu ili pravosuđe, već gotovo isključivo tzv. svjetonazorska ministarstva. Tu se posebno ističu kultura, mediji i obrazovanje.
"Središnje kulturno izvršno tijelo svojim će sadržajnim odlukama, ali i financijskim uputama pokrenuti identitetska pitanja na svim planovima javnoga života", piše na početku kulturnog programa DP-a, čime kao da u društvu najavljuju svojevrsno "utjerivanje hrvatstva".
"Kulturni program Domovinskog pokreta svoju središnju energiju usmjerit će stvaranju novog hrvatskog kulturnog imaginarija. Za provedbu ovoga programa novoformirana vlada će odmah početi raditi najprije na snaženju svijesti o hrvatskom nacionalnom identitetu u svim elementima kulture i medija te još i na uklanjanju interesnih skupina koje su godinama radile na uvođenju globalističkih sadržaja u ovu problematiku", navodi se u programu DP-a gdje se može iščitati namjera ukidanja financiranja nekih nevladinih udruga ili udruga civilnog društva koje DP-u iz ovog ili onog razloga, a najčešće ideološkog, nisu po volji.
Identitetska pitanja u svim sferama javnog života
To je uostalom bilo i vidljivo za vrijeme kratkog mandata Zlatka Hasanbegovića kao ministra kulture 2016., kada su se ukidala sredstva ideološki nepoćudnima, a povećavale dotacije svjetonazorski bliskim udrugama, ne uzimajući u obzir kvalitetu i vrijednost sadržaja. Hasanbegović se i danas spominje kao jedan od kandidata za mjesto ministra tog resora.
U DP-u dodaju kako bi se posebna pozornost trebala posvetiti "uvođenju zanemarenih identitetskih područja, što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja."
Najavili su tako promjenu imena leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, kao i hitnu izradu enciklopedije Domovinskoga rata u četiri sveska. Također spominju reinterpretaciju najstarijeg materijala Hrvatskog biografskog leksikona, što bi moglo značiti i pisanje neke nove hrvatske povijesti.
Tu je i pojačano financiranje Matice hrvatske, već godinama utočišta hrvatskih desničara, otvaranje muzeja Domovinskog rata u svim većim gradovima, a namjeravaju provesti i reviziju programa Dubrovačkih ljetnih igara koji za njih trenutno nije dovoljno tradicijski i hrvatski obilježen.
"Kroatizacija" medija
Famozna kroatizacija koja se provlači kroz program DP-a ističe se poglavito u dijelu koji se tiče medijskih politika. DP će tako "posebnu pozornost posvetiti uvođenju zanemarenih identitetskih područja, kao što će od onih medija i udruga koje dobivaju javni novac tražiti snažniju kroatizaciju sadržaja". DP najavljuje kroatizaciju programa državne televizije, radija te svih njihovih programa, što ne bi trebalo biti posebno izazovno s obzirom na to da se i trenutno HRT-ovo vodstvo uvelike služi tim normama.
Trn u oku DP-a posebno su srpske Novosti, tjednik koji izdaje Srpsko narodno vijeće i u njihovo ime Milorad Pupovac, a koje prozivaju za "antihrvatsku djelatnost" te im prijete ukidanjem javnog financiranja. "Antihrvatski" sadržaj spočituju i nekim drugim tiskovinama, portalima i medijima te predlažu ukidanje financijske pomoći tim i takvim izdavačima.
Tvrde da hrvatska medijska scena ne osuđuje "titoistički jugoslavenski totalitarizam ni na koji način."
"Neojugoslavenski kadrovski i duhovni okvir"
"Ideološka preferencija kojoj se ide ususret pod okriljem takozvane politike neovisnog medijskog prostora, redovito se pronalazi u neojugoslavenskom kadrovskom i duhovnom okviru", razbacuju se u DP-u etiketama i desničarskim jezičnim novokovanicama. Sporna im je i "woke" kultura te u medijima žele promovirati "kulturu života, kršćanske vrijednosti i identitetske sadržaje hrvatskog naroda."
Problem imaju i s korištenjem riječi "regija" u hrvatskim medijima. "Svjedočimo općeprihvaćenom eufemizmu - Regija, koji se mimikrijski koristi za jugoslavenski sadržaj, koji unisono promovira i uvodi u upotrebu medijska politika zadnjih desetljeća", tvrde.
Ipak, o posljednjem "lex AP" zakonu koji predviđa kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, a koji bi mogao biti udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače, DP se nije oglasio u svom programu, niti je ukidanje ili barem reviziju zakona spomenuo kao preduvjet u razgovorima s HDZ-om o novoj većini.
Obrazovni program
U skladu s gore navedenom kroatizacijom i uvođenjem identitetskih pitanja u sve sfere života, pa tako i u obrazovanje, DP najavljuje kroatizaciju svih razina obrazovnog sustava. Tu se spominje i uspostavljanje "tradicionalnog kršćanskog svjetonazora" u školama te reviziju školskog kurikuluma i popisa lektira.
Uz "reviziju financiranja knjižne industrije i promjene sustava u kojima se pomažu samo ideološki odabrani miljenici", DP iz lektire želi izbaciti "moralno neprimjerene, sablažnjive i vulgarne tekstove."
Kao vrhunac apsurda, tvrde u DP-u, pozitivnim smatraju podatke o niskoj čitanosti djece i mladih jer "djeca time sebe spašavaju od štetnih sadržaja odobrene lektire po hrvatskom obrazovnom programu."
DP bi učenike poučavao i svojoj verziji hrvatske povijesti, pa tako traže uklanjanje programa i udžbenika koji stvaraju "neistinitu sliku o stvarnoj povijesti Hrvatske". Sporni su im i udžbenici nacionalnih manjina za koje kažu da "skrivaju istinite informacije i pravu sliku o položaju Hrvatske u Drugom svjetskom ratu, u Domovinskom ratu, u razdoblju komunističke diktature te u razdoblju nakon Domovinskog rata", govore.